Temperature tla se mjere koljenastim živinim
termometrima na 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm dubine. Mjerenja se obavljaju
tri puta dnevno (7, 14 i 21 sat). Tijekom 2001. godine u Hrvatskoj su se provodila mjerenja
temperature tla na 45 meteoroloških postaja.
Prvi zapisi o mjerenjima temparatura tla u Hrvatskoj datiraju
od 1898. godine. Naime, te su godine u Križevcima postavljena tri termometra
za mjerenje temperature tla.
Toplina tla ima posebnu važnost za tlo. Svi fizikalno-kemijski,
biokemijski i biološki procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline.
Toplina
tla utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfologiju biljke, broj
mikroorganizama itd.
Izvor toplotne energije koja zagrijava tlo dolazi
od Sunca i protuzračenja atmosfere. Energija sunčevog zračenja apsorbirana
od strane tla, pretvara se u toplotnu energiju kojom se površinski slojevi
tla griju, dok se dugovalnim zračenjem tlo hladi.
Hlađenje i zagrijavanje određenih slojeva tla posljedica
je smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom
je stvaranja hladnih i toplih zona zahlađenja i zatopljenja.
Šifra
Stanje tla
0
suho
1
vlažno
2
voda u manjim ili većim baricama
3
smrznuto
4
poledica ili led na tlu (bez snijega)
5
snijeg ili snijeg koji se topi, pokriva manje od polovine tla
6
snijeg ili snijeg koji se topi, pokriva više od polovine tla
7
snijeg ili snijeg koji se topi, potpuno pokriva tlo
8
pršić, pokriva više od polovine tla
9
pršić, potpuno pokriva tlo
U vrijeme
izlaska Sunca zona zatopljenja se nalazi u sloju od površine tla do otprilike
20 cm dubine. Tijekom podneva ova se zona pomiče još dublje. U drugom dijelu
dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temperature tla na površini opadaju,
dok u dubljim slojevim polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže.
Temperature tla (oC) na 5 i 20 cm dubine za jučer
