Temperature tla se mjere koljenastim živinim termometrima na 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm dubine. Mjerenja se obavljaju tri puta dnevno (7, 14 i 21 sat). Tijekom 2001. godine u Hrvatskoj su se provodila mjerenja temperature tla na 45 meteoroloških postaja.

Prvi zapisi o mjerenjima temparatura tla u Hrvatskoj datiraju od 1898. godine. Naime, te su godine u Križevcima postavljena tri termometra za mjerenje temperature tla.

Toplina tla ima posebnu važnost za tlo. Svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi u tlu ne bi bili mogući bez topline.

Toplina tla utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfologiju biljke, broj mikroorganizama itd.

Izvor toplotne energije koja zagrijava tlo dolazi od Sunca i protuzračenja atmosfere. Energija sunčevog zračenja apsorbirana od strane tla, pretvara se u toplotnu energiju kojom se površinski slojevi tla griju, dok se dugovalnim zračenjem tlo hladi.

Hlađenje i zagrijavanje određenih slojeva tla posljedica je smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom je stvaranja hladnih i toplih zona zahlađenja i zatopljenja.