> Naslovnica > Agrometeorologija
Agrometeorološke zanimljivosti » VOĆKE KOJE PRKOSE ZIMI
U sredozemnom podneblju pod utjecajem dovoljnih količina vode (oborine) i temperaturno blage jeseni i zime jedan dio biljaka doživjeti će pravi oporavak nakon ljetnih ubitačnih žega. Više-manje sve je to razumljivo i znano. Manje je znano da među vegetacijom koja nas okružuje postoje i voćke u našemu sredozemnom podneblju kojima je jesensko pa i zimsko razdoblje ono pravo životno razdoblje. Doista čudne i neuobičajene voćke.
Nešpola
Teško je u to doba ne zamijetiti cvjetanje vazdazelene nešpole (Eriobotrya japonica Thunb.) i još k tomu ne osjetiti njezin ugodan miris poput gorkih bajama. Cvjetanje započinje u listopadu, a završava u prosincu (ili studeni-siječanj) upravo u razdoblju kada je većina voćaka u fazi mirovanja i bez lišća. Cvjetovi se formiraju u piramidalnim grozdovima (metlicama) na vrhu jednogodišnjih izboja. Podrijetlom je iz Kine i Japana, a neki je još zovu i japanska mušmula. Spada u suptropske voćke, ali bez problema podnosi temperaturu zraka i do -10 °C. Iz toga je vidljivo da na našim otocima i uzduž većeg dijela obale može vrlo rijetko stradati od smrzavanja. Uz to dobro podnosi sušu, a nešto slabije jaki vjetar. Ne samo da će bez poteškoća prebroditi zimu već će u svibnju s vrlo ukusnim plodovima najranije od svih voćaka otvoriti novu sezonu svježeg voća.
Planika
Ako je nešpolu trebalo donijeti iz istočne Azije s jednom drugom vrstom dijelimo ovo podneblje i toliko smo se sljubili da je ni ne primjećujemo. Po svojim, kod drugih vrsta neviđenim, navadama još je čudnovatija od nešpole. Radi se o planiki (Arbutus unedo L.). Ta biljka je pravi ukras makije, a jadranska zima je ne prijeći da na stablu istovremeno zadrži nedozrele i zrele plodove te voštano bijele nježne cvjetove. To je jedinstvena biljka u našemu podneblju koja s plodovima i cvjetovima dočekuje Božić. Plodovi planike, manjige, jestivi su, ali u svježem stanju samo u umjerenim količinama. Konzumiranje prevelikih količina zrelih manjiga izaziva probavne smetnje i stanje pijanstva što je bilo poznato i starim Rimljanima. Znanstveni naziv biljke unedo izveden je prema Pliniju od unum tantum edo (jedem samo jedan).

M.V.