Događanja Svjetski meteorološki dana, 23. ožujka 2015.

KLIMA PUTEM ZNANJA DO DJELOVANJA

Poruka g. Jarrauda, glavnog tajnika Svjetske meteorološke organizacije, povodom Svjetskog meteorološkog dana 2015. pod sloganom "Klima putem znanja do djelovanja"

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nasljednica je Međunarodne meteorološke organizacije, osnovane 1873. godine. Temeljna joj je misija pružati potporu svim zemljama svijeta u pružanju meteoroloških i hidroloških usluga s ciljem zaštite života i imovine od prirodnih katastrofa uzrokovanih vremenskim nepogodama i klimatskim uvjetima, očuvanja okoliša i omogućavanja održivog razvoja. Tako nešto nije moguće postići bez potrebnih motrenja, istraživanja i djelovanja koja povećavaju razumijevanje i poznavanje vremenskih prilika i klime.

Svjetska meteorološka organizacija od 1961. godine obilježava obljetnicu stupanja na snagu Konvencije o osnivanju WMO-a (23. ožujka 1950.) čime ujedno ukazuje i na značajan doprinos koji nacionalne meteorološke i hidrološke službe daju sigurnosti i dobrobiti društva. Svake je godine proslava usredotočena na neku aktualnu temu a ovogodišnja tema, "Klima putem znanja do djelovanja", ne može biti aktualnija jer se međunarodna zajednica tijekom ove godine sprema donijeti ambiciozne odluke i poduzeti značajne mjere za suočavanje s klimatskim promjenama.

Klimatske promjene tiču se svih nas. One utječu na skoro sva društvena i ekonomska područja: od poljoprivrede do turizma, od infrastrukture do zdravstva, kao i na strateške resurse poput vode, hrane i energije. Klimatske promjene, i to ne samo u zemljama u razvoju, usporavaju održivi razvoj i predstavljaju mu prijetnju. Cijena nedjelovanja je visoka a bit će još i viša ne budemo li djelovali odmah i odlučno.

Informacije o vremenu i klimi, kao i o njihovoj varijabilnosti i promjenama, toliko su utkane u našu svakodnevnicu od dnevnih vremenskih do sezonskih klimatskih prognoza da ponekad lako zaboravimo sva mnogobrojna motrenja, istraživanja, izračunavanja i analize koja stoje iza njih. U današnje je vrijeme petodnevna vremenska prognoza podjednako pouzdana kao i dvodnevna prognoza od prije dvadeset i pet godina dok sezonske klimatske prognoze postaju sve preciznije. Ovakav su razvoj prognoza omogućili napredak ostvaren u daljinskim motrenjima (uključujući i ona satelitska), dostignuća u znanosti i značajno povećanje snage računala. Znanstveni napredak ostvaren na području meteorologije i klimatologije u zadnjih pedeset godina doista jest među najznačajnijima postignutim u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.

Znanje o klimi stečeno zadnjih desetljeća neprocjenjiv je izvor i preduvjet za odlučivanje o mjerama vezanim za klimatske promjene. Brojni dokazi od porasta temperature do smanjivanja ledenjaka i ekstremnih vremenskih uvjeta daju nam čvrste temelje za uvjerenje da se klima mijenja i da do toga dolazi prvenstveno uslijed ljudskog djelovanja, posebice emisija stakleničkih plinova koje svake godine bilježe rekordne razine.

Zahvaljujući znanosti, s velikom dozom samopouzdanja možemo reći i to da još uvijek možemo promijeniti taj razvoj događaja i ublažiti klimatske promjene do prihvatljive razine. Danas više nema puno onih koji bi osporavali dokaze o klimatskim promjenama i odgovornost koju imamo prema budućim generacijama. Znanje stečeno o klimi može i mora poduprijeti daljnji razvoj ovakve misli i djelovanja i doprinijeti donošenju najboljih odluka na svim razinama.

Saznanja o klimi nužno je predstaviti u obliku koji je svima lako razumljiv, tako da budu od koristi onima kojima su najpotrebnija. Klimatski proizvodi i usluge pomažu urbanistima kreirati strategije i razviti akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe i poduprijeti ekološki svjesno gospodarstvo. Institucijama javnog zdravstva klimatska znanja služe da na proaktivan način spriječe posljedice koje bi ekstremne nepogode poput suša, toplinskih valova i poplava mogle imati po zdravlje ljudi. Zahvaljujući prognozama o kretanju temperature i kiša, poljodjelci mogu donositi bolje odluke vezane za sadnju, žetvu i plasman na tržište. Osobama zaduženim za upravljanje vodnim resursima informacije o klimi služe za osiguravanje optimalnih vodnih zaliha i efikasno upravljanje poplavama. Energetskom sektoru, pak, takve informacije služe za odlučivanje o tome gdje i kakvu vrstu energetskih postrojenja graditi na konkretnim lokacijama.

Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS), inicijativa Ujedinjenih naroda kojom rukovodi WMO, zamišljen je upravo u tu svrhu: omogućiti takvo pružanje klimatskih usluga koje će pomoći da se odluke donose na temelju najboljih mogućih informacija. To je presudan izazov kako za zemlje u razvoju, tako i za one razvijene jer u međusobnoj razmjeni saznanja leži velika potencijalna korist za sve uključene. Iskustva i uspjesi u razvoju i primjeni klimatskih usluga mogu se razmjenjivati kao primjeri dobre prakse. Na taj će se način pomoći drugim zemljama da ubrzaju svoj put prema prilagodbi klimatskim promjenama.

I za kraj, pozivam sve članice Svjetske meteorološke organizacije, sve vlade i cjelokupno civilno društvo da razmjenjuju i primjenjuju saznanja o klimi kako bi mogli poduzeti snažne mjere protiv klimatskih promjena i smanjiti rizik od njih te potaknuti održivi razvoj.