DHMZ

Često postavljana pitanja - Frequently Asked Questions (FAQs)

- Odgovori

Sve potrebne informacije možete pronaći u našoj rubrici Usluge, podaci i proizvodi (izbornik na desnoj strani stranice).
Vaš Internet Explorer (Netscape, Firefox ... ) je očito u Cache zadržao stare podatke i prognoze. Kliknite na Refresh (Reload) stranice ili najprije očistite Cache, pa onda ponovo učitajte stranicu.

Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku tako da dodajemo jedan sat, tj. kazaljke sata pomičemo jedan sat unaprijed u odnosu na "staro" vrijeme.
Zimsko računanje vremena počinje posljednje nedjelje u listopadu tako da oduzimamo jedan sat, tj. kazaljke sata pomičemo jedan sat unatrag u odnosu na "staro" vrijeme.

Ukoliko Vas zanima vremenska prognoza za Vaše osobne potrebe, dežurni prognostičar Vam je na raspolaganju od 08 do 18 sati na tel. 060-616 666.
Izrada tekstualnih i slikovnih vremenskih prognoza po posebnom zahtjevu se naplaćuje, budući da takvu prognozu izrađuju naši stručnjaci kao produkt posebno prilagođen određenom korisniku. Službeni zahtjev za izdavanje vremenske prognoze na temelju kojeg ćemo proslijediti našu službenu ponudu valja poslati na fax: 01-4575-757.

U ovom slučaju riječ je o korisnicima koji imaju ugovor s našim Zavodom. Za uspostavljanje poslovne suradnje molimo Vas da nam zahtjev dostavite na fax: 01/4565-757, a mi ćemo Vam poslati cjenik.

Meteoroloski stup na Zrinjevcu (Zagreb) nije postavljen po propisima Svjetske meteorološke organizacije kojih se pridržava Državni hidrometeorološki zavod. Dakle, meteorološki podaci sa Zrinjevca nisu "službeni" podaci za grad Zagreb. Oni su samo orijentacijski, dok su službeni podaci Zagreb-Griča odnosno Zagreb-Maksimira. Nadležnost nad navedenim meteorološkim stupom ima Grad Zagreb, dok DHMZ katkad sudjeluje u renoviranju stupa kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Takoder pomaže savjetima ako se to zatraži.

Postupak mjerenja temperature vode je slijedeći:
na obalnim postajama (moru, jezerima, akumulacijskim bazenima) odabrati otvorenije mjesto gdje je dubina vode barem 1.8 m. Pomoću užeta spustiti termometar s oklopom približno 30 cm ispod vodene površine i tu ga zadržati tri minute. Zatim ga izvaditi i brzo očitati, vodeći računa da se pri čitanju ne učini pogreška zbog paralakse.

Najjednostavnije rečeno: magla je oblak na tlu. Može nastati na dva načina:
a) nad kopnom noću hlađenjem zraka zbog zračenja tla
b) polaganim strujanjem zraka prema područjima sve nižih temperatura površine (npr. strujanjem tropskog zraka prema polarnim krajevima).
Ako tijekom ovih procesa zapuše vjetar, dolazi do turbulencije (nepravilnog miješanja zraka) koje odvaja maglu od tla i formira nisku slojevitu naoblaku roda Stratusa.

"Dew Point" je u prijevodu "rosište" ili doslovno "točka rosišta" tj. temperatura zraka na kojoj, uz određenu koncentraciju vodene pare, zrak postaje zasićen. Obično je rosište niže od stvarne temperature zraka osim u oblacima i magli.

Tornado je kružni vrtlog zraka oko središta sniženog tlaka koji se javlja na području središnjeg SAD-a u ljetnom dijelu godine. Dimenzije su mu nekoliko stotina metara, a traje do sat vremena. Vezan je za atmosferske poremećaje mezo razmjera (mezociklone) ili u najmanju ruku atmosferski nestabilana područja s puno vlage i topline. Mogu se javiti nekoliko stotina puta tijekom sezone. Razlog je miješanje vrlo vlažnog zraka iz Meksičkog zaljeva s ugrijanim zrakom sjevernoameričkih platoa. Slične pojave tornadu javljaju se i u drugim područjima umjerenih geografskih širina tijekom ljetne sezone. Manjih su dimenzija (nekoliko desetaka metara) kao i vremenskog trajanja (nekolkon desetaka minuta). Riječ je opet o vrtlogu sniženog tlaka koji se može javiti na moru ili kopnu. U prvom slučaju se naziva morskom a u drugom kopnenom pijavicom (a rijeđe tornadom). Povlače kapljice vode iz oblaka i/ili mora pa izgledaju kao slonova surla. Rijetko se javljaju. Iako uzrokuju štete one su znatno manje od onih koje uzrokuje tornado u SAD-u. Navedene pojave nisu još uvijek dovoljno proučene zbog hirovite pojave tj.nedostatka mjerenja pa i teoretskih postavki.

Gibanja u atmosferi su valovitog karaktera. Ti valovi (u polju tlaka zraka) su donekle simetrični u odnosu na Zemljinu os rotacije opisujući čitavu zemaljsku kuglu. Postoje valovi kraćih valnih duljina i oni duljih valnih duljina. Na sjevernoj hemisferi gibaju se od zapada prema istoku, kraći brže a dulji sporije. I jedni i drugi skreću atmosfersko strujanje od smjera zapad-istok. Grana vala otklonjena prema jugu naziva se dolina, a ona prema sjeveru greben. Na zapadnoj strani doline prevladava sjeverozapadno strujanje, a na istočnoj jugozapadno. U grebenu je obrnuto. Ako je neko područje zahvaćeno sjeverozapadnom strujom tamo je vrijeme hladnije od uobičajenog za to doba godine, a ako je na području jugozapadnog strujanja obično je tamo vrijeme toplije od uobičajenog.

Uz Sredozemne ciklone, ili pak one koje se formiraju u sjevernoj Africi često se dogadja da nad naše područje pristigne i malo afričkoga pijeska. Naime, u cikloni zrak struji u obrnutom smjeru od kazaljke na satu, pa u naše krajeve pritječe s juga i jugozapada. Taj je zrak, s obzirom da je stigao iz Sredozemlja, bogat vlagom koju je nakupio iznad mora, a ako je njegovo porijeklo afričko, on može donijeti i malo pijeska. Iz tih oblaka kod nas pada "žuta" kiša, a ponekad je u takvim situacijama i nebo žućkasto.

Radarske slike naoblake koje dobivamo s našeg radarskog centra Bilogore daju se u terminima UTC. Coordinated Universal Time (UTC) je međunarodni "vremenski" standard koji je uveden kao zamjena za ranije korišteni Greenwich Meridian Time (GMT), što znači da 00h UTC predstavlja ponoć u Greenwich-u koji leži na nultom meridijanu (0^o geografske dužine).
Zemljina kugla je podijeljena na 24 vremenske zone. Svaka zona predstavlja jedan sat, a širina zone iznosti 15^o. Hrvatska pripada drugoj zoni (gledano od Greenwich-a prema istoku) i ukoliko je na nultom meridijanu npr. 6h UTC to bi značilo da je u Hrvatskoj 6h+1h=7h lokalno vrijeme. Ovdje još treba posebno naglasiti razlike do kojih dolazi prelaskom se zimskog na ljetno vrijeme: u odgovoru 3) navedeno je kada nastupaju promjene u lokalnom vremenu. To, naravno, ima odraza i na odnos lokalnog vremena prema UTC. Prema definicije je:
lokalno vrijeme = UTC + 1h u zimskom vremenu
lokalno vrijeme = UTC + 2h u ljetnom vremenu
Dakle, konačan odgovor bio bi da terminima na radarskim slikama koje vidite na ekranu morate dodati 1h zimi, tj. 2h ljeti da biste dobili realno lokalno vrijeme. Naravno, uvijek se može dogoditi da zbog nekih tehničkih problema ipak dođe do kašnjenja, ali to je neka druga prica.