Državni hidrometeorološki zavod je temeljna ustanova za meteorologiju i hidrologiju na području Hrvatske. Osnovan je uredbom Vlade Narodne Republike Hrvatske (NRH) 27. kolovoza 1947. godine. Dio kadrova (od pedesetak djelatnika) i opreme preuzet je od Geofizičkog zavoda i tadašnjeg Ministarstva građevine NRH, koji su do tada obavljali dio poslova iz djelokruga meteorologije i hidrologije (mjerenja, prognoze itd.). Do osamostaljenja Hrvatske tj. do 1991. djeluje kao republička ustanova, a nakon toga kao državna. DHMZ u ime države Hrvatske obavlja međunarodnu suradnju nakon 1992. godine kada Hrvatska postaje članicom Svjetske meteorološke organizacije (SMO).

Danas u DHMZ-u radi oko 440 djelatnika raspoređenih u 23 odjela. Pored profesionalaca DHMZ surađuje s oko 3000 honorarnih motritelja.

Svojim meteorološkim i hidrološkim aktivnostima DHMZ pokriva cijelu Republiku Hrvatsku od Dunava do Prevlake.

Meteorološka motrenja, prijenos i obrada podataka te ispitivanje mjerila

Temeljna djelatnost DHMZ-a su meteorološka motrenja (mjerenja i opažanja), prijenos podataka i njihova daljnja obrada. Taj proces, sustavno započet na području Hrvatske još sredinom 19. stoljeća, neprestano se razvija. Motrenja se na nekoliko stotina meteoroloških postaja diljem Hrvatske obavljaju po jedinstvenim mjerilima koje propisuje SMO. U novije vrijeme sve je više automatskih postaja koje danonoćno mjere i bilježe meteorološke elemente (temperaturu, tlak i vlažnost zraka, smjer i brzinu vjetra itd.) te ih putem složenih telekomunikacijskih sustava automatski prenose u središnji telekomunikacijski centar DHMZ-a smješten u Zagrebu.

Osim prizemnih, obavljaju se i visinska meteorološka mjerenja pomoću radiosondažnog uređaja, i to dvaput dnevno na postaji Zagreb-Maksimir. Na taj način dobivaju se podaci u prizemnom sloju atmosfere debljine tridesetak kilometara. U uporabi su i snimke oblaka dobivene putem radara ili s meteoroloških satelita.

O ispravnosti i točnosti mjernih uređaja vodi skrb Meteorološki laboratorij koji je ovlašten za ispitivanje i izdavanje certifikata za mjerila u DHMZ-u, kao i mjerila vanjskih korisnika.

Dio mjerenih podataka šalje se u međunarodnu razmjenu, a veći dio se zadržava unutar DHMZ-a, gdje se podvrgava daljnjoj kontroli i obradi na elektroničkim medijima s brzim pristupom.

Prognoza vremena

Prognoza vremena je jedna od aktivnosti DHMZ-a po kojoj je meteorološka služba prepoznatljiva u javnosti. Prema duljini prognostičkog razdoblja prognoze vremena mogu se podijeliti u nekoliko skupina: vrlo kratkoročne (do 12 sati; nowcasting do 3 sata), kratkoročne (do tri dana unaprijed), srednjoročne (do deset dana unaprijed), dugoročne (dulje od deset dana, mjesečne i sezonske). Sve se temelje na objektivnim izračunima razvoja stanja atmosfere koji se provode u večim meteorološkim centrima (Reading, Offenbach, Toulouse itd.).

Uz pomoć dodatnih vlastitih obrada (meteogrami, vertikalni presjeci i sl.) navedene se podloge prevode u prognoze vremena za područje Hrvatske i to za različite namjene: za javnost, provođenje obrane od tuče, obrane od poplava, zaštite od šumskih požara, za promet, vodoprivredu, elektroprivredu itd. U proteklih desetak godina postignut je znatan napredak u smislu pouzdanosti prognoza u usporedbi sa stanjem u prethodnom razdoblju. To može potvrditi prosudba javnosti i korisnika kojima su prognoze svakodnevno dostupne preko različitih medija.

Agrometeorologija i humana biometeorologija

U okviru agrometeoroloških postaja, pored uobičajenih meteoroloških mjerenja, obavljaju se mjerenja temperature i vlažnosti tla na različitim dubinama te fenološka opažanja (praćenje faza razvoja bilja). Ta mjerenja u Hrvatskoj datiraju još od 1898. godine, kada su u Križevcima postavljena tri termometra za mjerenje temperature tla. Prikupljeni podaci se kontroliraju i pohranjuju većinom na magnetne medije. Unutar agrometeorološke djelatnosti obavljaju se i odgovarajući poslovi vezani za zaštitu šuma od požara.

Čovjekova osjetljivost na promjene vremenskih uvjeta, dovela je do razvoja humane biometeorologije. Pored određivanja bioklimatskog "potencijala" pojedinog područja (pogodnosti za turizam, lječilišta i sl.), u DHMZ-u se od 1999. izrađuju i objavljuju prognoze indeksa ugodnosti.

U pripremi je izdavanje posebnih prognoza za pojedine bolesničke skupine ili vrstu aktivnosti.

Obrane od tuče

Obrana od tuče je najkonkretniji primjer umjetnog djelovanja na vrijeme. Ona se zasniva na načelu smanjenja razorne moći zrna tuče djelovanjem na oblačne sustave.

Radarsko dirigirani sustav obrane od tuče u Hrvatskoj je u funkciji već od početka sedamdesetih godina, kada je osnovan prvi radarski centar na Psunju. Danas je to složena mreža radara (Puntijarka, Trema, Bilogora, Varaždin, Stružec, Osijek, Gorice i Gradište), raketnih postaja i prizemnih generatora putem kojih se pravovremenim djelovanjem pokušavaju smanjiti štete koje tuča može nanijeti gospodarstvu na prostoru od oko 2,5 milijuna hektara. Taj prostor čine: međurječje Save i Drave, Međimurje i dio Pokuplja. Središnjica sustava je unutar DHMZ-a u Zagrebu.

Služba obrane od tuče pridonijela je bržem razvoju informatičke infrastrukture DHMZ-a te razvoju radarske meteorologije, koja može imati primjenu u najavi oluja i mjerenju količine oborine. U tijeku je povezivanje spomenutih radara u europsku radarsku mrežu radi dobivanja radarske slike čitave Europe.

Hidrološka djelatnost

Iako je svijet bogat vodom, zalihe slatke vode u krutom, tekućem ili plinovitom stanju razmjerno su male (oko 2%). Stoga je razumljivo da se, osobito u posljednje vrijeme, vodi posvećuje dolična pozornost u svjetskim okvirima. To je potaknuto i povećanjem broja potrošača (stanovnika), "hirovitim" klimatskim promjenama i povećanjem zagađenosti ograničenih zaliha. Na sreću, u Hrvatskoj nema mjesta za paniku. U okviru DHMZ-a, kao i srodnih ustanova budno se prate zbivanja u svijetu vezana za praćenje vodnih resursa te gospodarenje s njima.

Hidrološka mjerenja počela su vrlo rano tj. već u Starom Egiptu prije oko 2500 godina. U Hrvatskoj je prva hidrološka postaja postavljena 1817. godine na rijeci Savi kod Stare Gradiške. Danas je mjerna hidrološka mreža veoma razgranata i ona osim razina vode u rijekama, mjeri protoke na njima te stanja podzemnih voda. Podaci se objavljuju u dnevnim tiskovinama i elektroničkim medijima. Većina podataka se naknadno kontrolira i pohranjuje na magnetne medije. Osim toga izdaju se odgovarajuće hidrološke ekspertize na zahtjev korisnika, kao i hidrološke prognoze.

Pomorska meteorološka služba

Pomorska meteorološka služba na Jadranu započela je djelovati već sredinom 19. stoljeća. Najprije djeluje u sastavu hidrografskih instituta u Puli i Splitu te nakon 1953. u sastavu DHMZ-a sa sjedištem u Splitu (Pomorski meteorološki centar). Unutar te službe odvijaju se dvije osnovne djelatnosti: motrenje stanja vremena i mora na Jadranu i u probalju te prognoza tih stanja.

Osim uobičajene mreže meteoroloških postaja na obali i otocima, meteorološka motrenja obavljaju se na brodovlju trgovačke flote. Taj proces sustavno započinje 1952. godine, kada je SMO donijela preporuku za tu aktivnost. Meteorološka izvješća s brodova dostavljaju se u sabirne centre, gdje se stavljaju u upotrebu. Većina se tih podataka šalje u Nizozemsku na daljnju obradu, gdje se koriste i za izradu pomorskih klimatskih atlasa.

Putem posebnih prognoza vremena i stanja mora, pomorska meteorološka služba doprinosi sigurnosti plovidbe i prometa na moru. Posebna prognoza vremena objavljuje se u glavnim emisijama prvog programa Hrvatskog radija, nekoliko puta na dan. Ona sadrži detaljnu prognozu za 12-satno razdoblje, uz dodatak sažetka prognoze za daljnjih 12 sati.

Zaštita šuma od požara

Pojava šumskih požara ovisi o nizu čimbenika, a osobito o vrsti bilja i vremenskim prilikama. U pravilu, požarima su sklonije crnogorične vrste od bjelogoričnih, osobito u toplom i sušnom dijelu godine.

Vjerojatnost pojave požara može se izraziti pomoću tzv. indeksa opasnosti od požara. DHMZ u ljetnom razdoblju svakodnevno izrađuje takav indeks koji je poglavito ovisan o vremenskim prilikama tj. temperaturi i vlažnosti zraka, vjetru ali i oborini, odnosno količini vlage u listincu. Kada požar nastupi, na njegovo širenje presudno utječu smjer i brzina vjetra. Spomenuti indeks obično se prognozira za jedan dan unaprijed. Na taj se način olakšava protupožarnim službama odabir stupnja pripravnosti.

U Hrvatskoj su šumski požari najčešći u obalnom i otočnom pojasu tijekom ljetnih suša. Osim prirodnim procesima, kao što je na primjer udar groma, požare često izazivaju ljudi neodgovornim ponašanjem. Kakve posljedice oni izazivaju najbolje pokazuje primjer požara na Korčuli i Pelješcu tijekom ljeta 1998. godine, kada su učinjene velike štete, uz ljudske žrtve.

Praćenje klime

Moguće promjene klime uvjetovane ljudskom aktivnošću jedan su od najvećih izazova suvremenog čovječanstva. Taj problem istakao je važnost bitnog razloga postojanja meteorološke službe - praćenje vremena i klime.

U okviru tih zadataka DHMZ kontinuirano održava bazu meteoroloških podataka, obrađuje ih i objavljuje rezultate u vidu godišnjaka. Za razdoblje 1931-1960. izrađen je Hrvatski klimatski atlas, a uskoro se očekuje izrada sličnog atlasa za razdoblje 1961-1990.

Godine 1979. SMO uspostavlja Svjetski klimatski program u koji je uključena i Hrvatska. Cilj programa je praćenje klimatskih kolebanja kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini, osobito kolebanja temperature i oborine.

Sada je prisutan trend zatopljenja na Zemlji. Po procjenama stručnjaka, to je posljedica i povećane koncentracije plinova staklenika (ugljik-dioksid, amonijak i dr.) na Zemlji. Ako se taj trend zatopljenja nastavi, može nastupiti topljenje leda na polovima te porast morske razine preko pola metra do sredine 21. stoljeća. Da bi se ublažile te i druge štetne posljedice mogućih klimatskih promjena, u svijetu se poduzimaju odgovarajuće zaštitne mjere.

Tehnička meteorologija

Pravilna uporaba dostignuća meteoroloških istraživanja pri izgradnji infrastrukturnih i stambenih objekata pridonosi njihovoj sigurnosti, ekonomičnosti uporabe, kao i zaštiti okoliša. Bilo je nekoliko slučajeva u Hrvatskoj kada nisu dovoljno uvažavane meteorološke podloge pri izgradnji krupnih objekata (zračnih luka, brana akumulacijskih jezera, prometnica) s vrlo štetnim posljedicama.

DHMZ je aktivno uključen u važne nacionalne programe kao što su Hrvatski energetski program ili Program za razvoj otoka. Također sudjeluje u izradi meteoroloških normi za projektiranje različitih objekata. Po potrebi DHMZ obavlja specijalna meteorološka mjerenja na lokaciji objekta, ovisno o zahtjevu korisnika.

Prosudba vremenskih uvjeta bitan je čimbenik pri izdavanju uvjerenja radi procjene šteta od elementarnih nepogoda ili za donošenje sudskih presuda.

U brojnim okolnostima traže se originalna rješenja s obzirom na posebnosti lokacije, namjenu ili veličinu objekta. Zbog toga se navedeni poslovi često svrstavaju u kategoriju primijenjenih meteoroloških istraživanja.

Zaštita atmosfere

Naglo povečanje količine proizvoda sagorijevanja, izazvan intenzivnim razvojem industrije i prometa, bitno je promijenilo koncentracije određenih sastojaka atmosfere, kao što su: spojevi sumpora, ugljika, dušika i drugih. Pojedini od produkata štetni su za zdravlje živih bića, ugrožavaju održanje bioraznolikosti, narušavaju izgled krajolika te utječu na energetsku bilancu sustava Zemlja-atmosfera. S obzirom na to, poduzimaju se odgovarajuće zaštitne mjere u cilju smanjenja negativnih učinaka onečišćenja atmosfere.

U DHMZ-u već nekoliko desetljeća postoji odjel koji se sustavno bavi problemima zaštite atmosfere. U sastavu tog odjela redovito se obavljaju mjerenja kiselosti oborine i koncentracija naznačenih sastojaka atmosfere. Pri gradnji termoelektrana, toplana i drugih industrijskih postrojenja uzimaju se u obzir meteorološki čimbenici koji određuju uvjete prostorne razdiobe onečišćenja. U tu svrhu koriste se složeni modeli za proračun prijenosa i rasprostiranja onečišćenja. Primjenom tih modela i atmosferskih prognostičkih modela prognoziraju se prijenos i razdioba onečišćenja na raznim udaljenostima od njegova izvora i planira djelovanje u slučaju akcidenata.

Istraživanje i razvoj

Meteorološke i hidrološke djelatnosti nezamislive su bez znanstveno-istraživačke potpore i primjene suvremenih znanstvenih i tehnoloških dostignuća. Temeljem dostignuća na tom polju DHMZ je 1977. upisan u tadašnji registar znanstvenih ustanova Republike Hrvatske. Taj status je 1996. godine potvrdilo Ministarstvo znanosti i tehnologije, zahvaljujući sudjelovanju DHMZ-a na nekoliko znanstveno-razvojnih projekata tog ministarstva. Rezultati znanstveno-razvojnog rada objavljuju se u domaćim i međunarodnim časopisima. Oni se također primjenjuju u operativnom radu DHMZ-a (izradi studija, prognozi vremena i stanja voda itd.). DHMZ također sudjeluje u nizu međunarodnih projekata koji se bave globalnom promjenom klime, utjecajem alpskog masiva na vrijeme u Europi, vodnim resursima u dunavskom slivu itd. S obzirom na tehnološku osnovu kao i međunarodnu komponentu, neophodna je kontinuirana izobrazba stručnjaka. Trenutačno se izrađuje novi plan za sustavno obavljanje te djelatnosti. Taj proces se provodi u suradnji s drugim institucijama, ali i uz pomoć stručnjaka DHMZ-a koji su već dulje vrijeme predavači na nekolicini fakulteta u Republici Hrvatskoj.