Priopćenja 150. obljetnica meteoroloških motrenja na Griču i osnutka Geofizičkog zavoda
Govor mr. sc. Ivana Čačića, ravnatelja DHMZ-a i predsjednika RA VI (Europa) Svjetske meteorološke organizacije održanog u povodu svečanog obilježavanja 150. obljetnice meteoroloških motrenja na Griču i osnutka Geofizičkog zavoda 2. prosinca 2011. u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu:

"Danas cijeli svijet raspravlja o klimi i klimatskim promjenama. Svjedočimo da je fenomen klime jedan od najvećih izazova naše i budućih generacija - i s njima povezanih rizika i prilika. Gotovo je nemoguće zamisliti ostvarenje milenijskih ciljeva kao što je to borba protiv gladi u svijetu i ugroze okoliša - što uključuje i očuvanje i osiguranje zaliha čiste i pitke vode - ako zanemarimo utjecaj klime. S druge strane, nitko bi znao što je to klima, a pogotovo ne što su to klimatske varijacije i promjene, kad ne bismo imali meteorološka motrenja - i to dugotrajna, dosljedna i na istom mjestu.

Stoga mi je izuzetna čast pozdraviti vas povodom 150-te obljetnice meteoroloških mjerenja u Zagrebu na Griču - koja ne predstavlja samo povijesnu odrednicu, već odrednicu o kojoj svjedočimo postojanje jedne od najvrjednijih riznica meteoroloških podataka u svijetu. Upravo je ova činjenica temeljno pokriće održavanja 150-te obljetnice na najvišoj političkoj i stručnoj razini. Osobito smo ponosni na to što smo intelektualni nasljednici hrvatskih velikana iz područja meteorologije koji su zaslužni za stvaranje i održavanje ovog nacionalnog i svjetskog blaga kao što su to, primjerice Andrija Mohorovičić, Stjepan Škreb i Josip Goldberg. Dakako, valja znati da je meteoroloških motrenja bilo bilo i ranije, ne samo u Zagrebu već i po cijeloj Hrvatskoj. Tako smo još prije 10 godina obilježili 150-tu obljetnicu najstarijih službenih meteoroloških motrenja u Dubrovniku. No mjerenja koja je u Zagrebu na Griču 3, od 1. prosinca 1861. započeo profesor Ivan Stožir - od samog početka nisu mijenjala lokaciju niti je bilo ikakva prekida. Tako su se već 1865. podaci motrenja s meteorološke postaje Zagreb-Grič, zajedno s meteorološkim motrenjima iz Hvara i Pule našli na prvoj sinoptičkoj karti u tadašnjoj Austro-Ugarskoj što, zapravo, predstavlja i početak rada sinoptičkih postaja u ovom dijelu Europe.

Profesor Stožir je s meteorološkim motrenjima od 1. prosinca 1861. stvorio temelje za tadašnji Kraljevski opservatorij iz kojeg je nastao Geofizički zavod, a iz kojeg se, opet, poslije II Svjetskog rata izdvojila Uprava hidrometeorološke službe, koja ubrzo mijenja naziv u Republički hidrometeorološki zavod. U novoj hrvatskoj državi Zavod prelazi u nacionalnu meteorološku i hidrološku službu pod nazivom - Državni hidrometeorološki zavod - DHMZ.

U takvoj genezi, ova Obljetnica organski povezuje Meteorološki opservatorij, Geofizički zavod i DHMZ što se danas ogleda u partnerstvu i komplementarnim ulogama nacionalne meteorološke i hidrološke službe i akademije. Vjerujem da smo danas svi ponosni što smo ostvarili priliku održati zajedništvo u stvaranju nacionalnog blaga, a također i stvaranju snažnog ljudskog potencijala na području meteorologije, hidrologije i oceanografije koje se ogleda u jednako tako snažnom operativnom potencijalu u podršci sigurnosti zemlje i održivom gospodarskom razvoju kao i podršci potreba mnogih naših korisnika uključujući i javnost, dakle svakog stanovnika Hrvatske.

Dimenzija pravodobne i prihvatljive meteorološke i hidrološke informacije, posebno u okruženju evidentno sve češćih i jačih vremenskih i hidroloških ekstrema, vezanih uz klimatske promjene pod skorašnjim djelovanjem čovjeka, ukazuje na sudbonosnu važnost i neupitnost uloge nacionalne meteorološke i hidrološke službe, a također i nužnost trajnog, zajedničkog i komplementarnog partnerstva s akademijom. Na to upućuju stalni izazovi za odgovarajućim odzivom na pojave kao što su: suše, poplave, olujne nepogode s ekstremnim količinama oborina, tučom i orkanskim vjetrovima, toplinski valovi, šumski požari, porast srednje razine mora, brza promjena biljne i životinjske raznolikosti, pojava invazivnih vrsta iz nama dalekih bioloških sustava.

Nadamo se da će uvjeti motrenja na glavnoj meteorološkoj postaji u Zagrebu na Griču ostati barem približno isti kao što su to bili i daleke 1861. To svakako ne bismo željeli za uvjete rada, ne samo postaje, već i cijelog Državnog hidrometeorološkog zavoda, posebno uprave na Griču u čijem sustavu radi niz operativnih službi, kao što je su to: Služba za vremensku prognozu i davanje upozorenja na opasne pojave, Službe praćenja klime, praćenja kvalitete zraka, praćenja vremenskih i hidroloških prilika, proizvodnju informacije potrebne za optimalno upravljanje energetskim i vodnim resursima, umjeravanje meteoroloških instrumenata itd. Na žalost fizički uvjeti su gotovo isti kao i 1861., a potrebe i izazovi su barem 150 godina zahtjevniji.

Teško bismo riješili ova fizička ograničenja i ostvarili potrebnu misiju i razvoj kapaciteta DHMZ-a, kad ne bi bilo našeg zajedništva i sinergije s akademijom koje će se, vjerujem, materijalizirati izgradnjom nove zgrade DHMZ-a u Sveučilišnom kampusu, u zelenoj oazi istočnog dijela grada, na Borongaju. Nadam se - u slijedećih 4 do 5 godina. U tom smislu vidimo presudnu ulogu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, resornog ministarstva DHMZ-a i Sveučilišta u Zagrebu. Time ćemo fizički i simbolički materijalizirati komplementarno partnerstvo s akademijom i osigurati budućnost operativne i znanstvene meteorologije i hidrologije u Hrvatskoj, naravno uz uvjet da meteorološka postaja na Griču ostaje na svojem sadašnjem mjestu barem slijedećih 1000 godina.

Kad bismo vrijeme slikovito mogli predstaviti kao morski val, tada klimu možemo zamisliti kao morsku mijenu: plimu i oseku. Uz djelovanje u našem zajedništvu, kula u pijesku na obali ostat će čitava, bez obzira na val i plimu".