Prva je bila toplija, a druga?

DHMZ, 2. 7. 2013. - Kao i svibanj, pa i travanj, i lipanj se poigravao našim osjećajima topline i hladnoće. Prognoze za sljedeće dane i tjedne ne upućuju na ponavljanje takvog stanja i velike oscilacije temperature, ali promjene su moguće.

Lipanj

Unatoč hladnim prvim i posljednjim danima, zahvaljujući toplinskom valu oko 20. dana u mjesecu, kada je najniža dnevna temperatura zraka bila za malo kao prosječna najviša dnevna, ovaj će lipanj u klimatološkim statistikama ostati zabilježen kao diljem Hrvatske barem prosječno topao, štoviše, većinom čak s klimatološkom ocjenom "topao", a ponegdje i "vrlo topao". Na preliminarnim prostornim analizama kolega klimatologa DHMZ-a (http://klima.hr/ocjene_arhiva.html) može se uočiti kako su najčešća najveća odstupanja od prosjeka zabilježena na dijelu sjevernog Jadrana, te središnje i gorske Hrvatske. Zanimljivo je spomenuti i kako je na meteorološkoj postaji Bilogora, uz radarski centar blizu Pitomače, 20. lipnja izjednačena dosadašnja apsolutno najviša izmjerena lipanjska temperatura u povijesti mjerenja (35,9°C), a malo južnije, na postaji Gorice, između Okučana i Nove Gradiške, izmjeren je novi rekord (35,5°C). Također, broj toplih lipanjskih noći, onih s najnižom temperaturom zraka 20,0°C i višom, izjednačen je na Bilogori (6), te u Karlovcu, Varaždinu i na Plesu (2), a isto toliko prošlog ih je mjeseca bilo i na Puntijarci, što je novi lipanjski rekord – do sada je bila 1 noć, u 2007. godini.

Osim toplinskog vala, mnogima je nevolje uzrokovao i vodeni val, koji nam je došao Dunavom. Srećom, nije ga dodatno povećavala lipanjska kiša. Dapače, količina oborine u sjevernim je krajevima unutrašnjosti, koji su u slivu Save, Drave i Dunava, bila većinom manja od prosjeka za 20 do 70%, što je zaslužilo klimatološku ocjenu "sušno", gdjegod i "vrlo sušno", u Karlovcu čak i "ektremno sušno". Pritom samo 25,8 litara kiše po četvornome metru tijekom cijeloga lipnja u Karlovcu do sada nikada nije zabilježeno, a mjeri se od 1949. godine.

Prva polovica godine

Premda nedostaje dan i pol, može se zaključiti kako je prva polovica 2013. godine bila toplija od prosjeka klimatološkog razdoblja 1961-1990. (standard Svjetske meteorološke organizacije), a u mnogim mjestima i od prosjeka iz razdoblja 1981-2010., s kojim neki vole uspoređivati zbog njegove veće aktalnosti i iznaprosječnosti. U usporedbi pak s prošlogodišnjom prvom polovicom godine, u Zagrebu, primjerice, i Rijeci, ovogodišnja je bila hladnija, u Gospiću na decimalu °C ista, a u Osijeku, Zadru, Splitu i Dubrovniku malo toplija.

Glede oborine, prvih je šest mjeseci neprijeporno bilo kišovitije, ne samo od prošle godine, kada je bilo relativno sušno, nego i od prosjeka, i to za čak 35 do 75%. Štoviše, u Gospiću, Kninu i Zadru ukupna mjesečna količina oborine svih ovogodišnjih mjeseci bila je barem malo veća nego je uobičajeno, a posljednji sušniji mjesec od prosjeka bio je kolovoz 2012., kada je čak bilo ekstremno sušno.

Druga polovica godine

Početak druge polovice godine jamačno će biti topliji od kraja prve polovice, ali se u sljedećim tjednima ne očekuje izraženiji toplinski val, nalik onome u lipnju. No, i bez njega, srednja srpanjska temperatura zraka očekuje se barem oko prosjeka. Još je veća vjerojatnost za izraženije pozitivno odstupanje od uobičajenih vrijednosti u kolovozu i rujnu, pa i listopadu, a na dugotrajniju pak hladnoću, neprimjerenu dobu godine, prognostički izračuni upućuju u studenome. No, kako je riječ o dugoročnim prognozama, promjene su još moguće.

Lidija Fuštar, Krunoslav Mikec i Zoran Vakula