2017. vjerojatno će biti jedna od tri najtoplije godine u povijesti, s rekordnim ekstremnim vremenskim prilikama

U izvješću WMO-a ističu se utjecaji na sigurnost i dobrobit ljudi te okoliš

DHMZ, 8. 11. 2017. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je povodom početka 23. konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP-23), koja se ovaj tjedan održava u Bonnu, izdala 6. studenog 2017. priopćenje koje prenosimo u cjelosti:

Vrlo je vjerojatno da će 2017. biti jedna od najtoplijih godina u povijesti mjerenja (slika 1.), uz brojne vremenske događaje s velikim utjecajem kao što su katastrofalni uragani i poplave, iscrpljujući toplinski valovi i suše. Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena kao što su rastuće koncentracije ugljičnog dioksida, porast razine mora i zakiseljavanje oceana ne jenjavaju. Pokrivenost Arktičkog mora ledom i dalje je ispodprosječna, a dosad stabilna površina antarktičkog leda dosegnula je rekordno niske razine ili im se približila.

Prema privremenoj Izjavi o stanju klime WMO-a prosječna globalna temperatura od siječnja do rujna 2017. bila je za oko 1,1 °C viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Uslijed snažnog El Niña, 2016. vjerojatno će ostati najtoplija godina u povijesti mjerenja, dok će 2017. i 2015. biti druga i/ili treća. Velika je vjerojatnost da će razdoblje 2013. - 2017. biti najtoplije petogodišnje razdoblje u povijesti mjerenja.

WMO-ova izjava, kojom je obuhvaćeno razdoblje od siječnja do rujna, predstavljena je na otvaranju konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Bonnu. Izjava sadrži podatke brojnih UN-ovih agencija o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nastojanja da se donositeljima odluka pruži sveobuhvatniji sažetak politike koji će se odnositi na cjelokupni UN o međusobnom djelovanju vremenskih prilika, klime i vode te UN-ovih globalnih ciljeva.

Sve tri protekle godine na samom su vrhu kad je riječ o rekordnim temperaturama (slika 2.). To je dio dugoročnog trenda zatopljenja, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. Svjedočili smo izvanrednim vremenskim prilikama kao što su temperature više od 50 °C u Aziji, rekordni uragani koji su se smjenjivali velikom brzinom na Karibima i Atlantiku, doprijevši sve do Irske, razornim monsunskim poplavama koje su utjecale na milijune ljudi i nemilosrdnim sušama u istočnoj Africi.

Mnogi od tih događaja, čiji će se točan broj utvrditi znanstvenim studijama, nose upozoravajuće znakove klimatskih promjena uzrokovanih povišenim koncentracijama stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, rekao je.

Patricia Espinosa, izvršna tajnica Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, domaćina konferencije u Bonnu, rekla je: "Ti nalazi ističu rizike koji prijete ljudima, ekonomijama i cjelokupnom životu na Zemlji ako ne počnemo raditi na ostvarivanju ciljeva i ambicija Pariškog sporazuma.

Svjedočimo nezapamćenom zamahu među vladama, ali također i među gradovima, saveznim državama, teritorijima, regijama, u poslovnoj zajednici i u civilnom društvu, koji svakako treba pozdraviti. Konferencija u Bonnu 2017. treba biti odskočna daska prema novoj, višoj razini ambicije kod svih naroda i svih sektora u društvu dok tražimo načine da budućnost oslobodimo rizika i maksimiziramo prilike koje nam pruža svjež i održiv put razvoja orijentiran na budućnost, rekla je.

Ekstremni vremenski događaji utječu na sigurnost opskrbe hranom za milijune ljudi, a posebno za najranjivije populacije. Studijom UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ustanovljeno je da na poljoprivredu (usjevi, stočarstvo, ribarstvo, akvakultura i šumarstvo) otpada ukupno 26 % svih šteta i gubitaka koji se povezuju s olujama srednjeg do velikog opsega, poplavama i sušom u zemljama u razvoju.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), globalni utjecaji toplinskih valova na ljudsko zdravlje ne ovise samo o općenitom trendu zatopljivanja, već i o načinu kako su toplinski valovi raspoređeni u nastanjenim područjima. Nedavna istraživanja pokazuju da je ukupni rizik od bolesti ili smrti povezanih s vrućinom od 1980. u stalnom porastu te da oko 30 % svjetskog stanovništva danas živi u klimatskim uvjetima koje karakteriziraju dugotrajni ekstremni toplinski valovi. Između 2000. i 2016. Godine broj osjetljivih stanovnika izloženih događajima toplinskih valova porastao je za oko 125 milijuna.

U 2016. godini uslijed katastrofa povezanih s vremenom raseljeno je 23,5 milijuna ljudi. Kao i prethodnih godina, većina tih interno raseljenih osoba povezuje se s poplavama i olujama koje su se dogodile u azijsko-pacifičkoj regiji. U Somaliji je prijavljeno više od 760 000 interno raseljenih osoba, otkrivaju UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

U najnovijoj publikaciji Međunarodnog monetarnog fonda Svjetski ekonomski izgledi ističe se da su negativne posljedice koncentrirane u državama s relativno toplim klimama, u kojima živi blizu 60 % trenutačnog svjetskog stanovništva.

Odabrani naglasci
Globalna temperatura u 2017.

Srednja globalna temperatura za razdoblje od siječnja do rujna 2017. (slika 3.) bila je za 0,47 ° ± 0,08 °C toplija od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. (koji se procjenjuje na 14,31°C), što predstavlja porast temperature od oko 1,1°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. U dijelovima južne Europe, uključujući Italiju, sjevernoj Africi, dijelovima istočne i južne Afrike te azijskom dijelu Ruske Federacije izmjerene su rekordno visoke temperature, dok je su u Kini izmjerene temperature jednake prethodnom rekordu. U sjeverozapadnom SAD-u i zapadnoj Kanadi izmjerene su niže temperature u odnosu na prosjek razdoblja 1981. - 2010.

U 2016. i djelomično u 2015. na porast temperature utjecao je iznimno snažan El Niño. Godina 2017. vjerojatno će biti najtoplija godina u povijesti mjerenja bez utjecaja El Niña. Petogodišnji prosjek temperature za razdoblje 2013. - 2017. preliminarno je za 0,40 °C viši od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. i za oko 1,30 °C viši u odnosu na predindustrijsko razdoblje, te će vjerojatno biti najviši u povijesti mjerenja.

Izjava WMO-a zasniva se na pet neovisno održavanih globalnih skupina podataka o temperaturi. WMO sada kao polaznu vrijednost koristi razdoblje 1981. - 2010. umjesto prijašnjeg razdoblja 1961. - 1990. jer je reprezentativnije za trenutačne klimatske uvjete i omogućuje dosljednije prijavljivanje podataka satelitskih sustava i sustava za reanalizu (od kojih neki sežu sve do 1960.) zajedno s tradicionalnijim skupinama podataka temeljenim na opažanjima na površini Zemlje. Promjena polaznih vrijednosti nema utjecaja na analizu trendova.

Oborina

U južnim dijelovima Južne Amerike (posebno u Argentini), zapadnoj Kini i dijelovima jugoistočne Azije zabilježene su iznadprosječne količine oborine. U graničnim područjima SAD-a u razdoblju od siječnja do rujna zabilježena je najveća količina oborine u povijesti mjerenja. U Brazilu su količine oborine općenito bile blizu prosjeka, a na sjeverozapadu Južne Amerike i u Srednjoj Americi približile su se iznadprosječnim vrijednostima, ublaživši posljedice suša koje se povezuju s El Niñom iz 2015. - 2016. U kišnoj sezoni 2017. u mnogim dijelovima Sahela zabilježene su iznadprosječne količine oborine, a u nekim područjima (posebno u Nigeru) i poplave.

Količine oborine u monsunskom razdoblju 2017. (koje traje od lipnja do rujna). u cijeloj Indiji bile su 5 % ispod prosjeka. Međutim, iznadprosječne količine oborine na sjeveroistoku i u susjednim državama dovele su do obilnih poplava.

U kanadskim prerijskim provincijama, na području Sredozemlja, u Somaliji, Mongoliji i Gabonu te na jugozapadu Južne Afrike količina oborine bila su ispod prosjeka. U razdoblju od siječnja do rujna u Italiji je zabilježena najmanja količina oborine u povijesti mjerenja.

Snijeg i led

Podaci Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSCID) pri Službi za klimatske promjene Copernicus (Copernicus Climate Change Service) pokazuju da je površina arktičkog morskog leda kroz čitavu 2017. bila je dobrano ispod prosjeka, a u prva četiri mjeseca ove godine bila je na rekordno niskim razinama (slika 4.). Maksimalna godišnja površina arktičkog leda početkom ožujka bila je među pet najnižih vrijednosti u povijesti satelitskog mjerenja 1979. - 2017., a prema podacima NSIDC-a bila je rekordno niska. Svih pet najnižih vrijednosti maksimalne površine zabilježeno je nakon 2006.

Snažan i dugotrajan sustav niskog tlaka nad središnjim Arktikom ublažio je gubitak leda u ljetnim mjesecima. Minimalna površina arktičkog morskog leda zabilježena sredinom rujna bila je za 25 - 31 % manja od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. te među osam najmanjih minimalnih površina u povijesti mjerenja. Svih deset najnižih vrijednosti minimalne površine zabilježeno je nakon 2007.

Površina antarktičkog morskog leda također je bila dobrano ispod prosjeka. Godišnja minimalna površina početkom ožujka bila je rekordno niska, a godišnja maksimalna površina sredinom listopada bila je na rekordnom niskim razinama ili blizu. U posljednjih nekoliko godina uvjeti morskog leda na Antarktiku jako su varirali. Rekordno velike površine morskog leda zabilježene su 2015.

Površina snježnog pokrivača na sjevernoj polutki iznosila je 10,54 milijuna km2, što je blizu vrijednosti medijana u razdoblju 1967. - 2017., za koje postoje podaci satelitskog mjerenja.

Grenlandski ledeni pokrivač povećao se za više od 40 milijardi t leda uslijed iznadprosječne količine snježnih oborina i kratke sezone topljenja. Porast ukupne ledene mase zabilježen ove godine predstavlja tek mali odmak od trenda smanjenja. Grenlandski ledeni pokrivač od 2002. godine izgubio je oko 3 600 milijardi t ledene mase.

Razina mora

Globalna srednja razina mora (GSML) jedan je od najboljih pokazatelja klimatskih promjena (slika 5. i 6.). Globalna srednja razina mora u 2017. do danas je ostala relativno stabilna, približno jednaka razinama koje su prvi put dostignute krajem 2015. To je zbog daljnjeg slabljenja privremenog utjecaja El Niño događaja iz 2015. - 2016. (tijekom kojeg je GSML početkom 2016. dosegla rekordno visoke razine, za oko 10 mm više od trenda za 2004. - 2015.) i vraćanja GMSL-a na vrijednosti bliže dugoročnim trendovima. Preliminarni podaci ukazuju na mogućnost da se porast GSML-a možda nastavio od srpnja i kolovoza 2017. nadalje.

Temperatura oceana

Vrlo je vjerojatno da će globalne površinske temperature mora biti među tri najveće vrijednosti izmjerene u povijesti mjerenja. Globalna količina topline u oceanima u 2017. dosada je bila na rekordno visokim razinama ili blizu. Povišene površinske temperature mora u tropskim područjima koje doprinose blijeđenju koralja nisu bile tako široko rasprostranjene kao tijekom El Niña iz 2015. - 2016.

Međutim, svejedno je došlo do određenog značajnog blijeđenja koralja, između ostalog i na australskom Velikom koraljnom grebenu. UNESCO je u lipnju izvjestio da od 29 koraljnih grebena na popisu mjesta svjetske prirodne baštine, na svega tri tijekom razdoblja 2014. - 2017. u nekom trenutku nisu zabilježene temperature koje odgovaraju blijeđenju.

Acidifikacija oceana

Prema Međuvladinoj oceanografskoj komisiji organizacije UNESCO, ocean apsorbira do 30 % godišnjih emisija antropogenog CO2 u atmosferi, što doprinosi ublažavanju utjecaja klimatskih promjena na planet (slika 7.). Međutim, za to plaćamo visoku ekološku cijenu, budući da apsorbirani CO2 mijenja razine kiselosti u oceanu. Od početka mjerenja na postaji Aloha (sjeverno od Havaja) krajem 80-ih godina 20. stoljeća, pH morske vode je u progresivnom padu, smanjivši se s vrijednosti viših od 8,10 zabilježenih početkom 80-ih na 8,04 - 8,09 u proteklih pet godina.

Zakiseljavanje oceana izravno utječe na zdravlje koraljnih grebena i na preživljavanje i kalcifikaciju nekolicine ključnih organizama. To ima kaskadni učinak na hranidbenu mrežu i utječe na život u moru (akvakulturu) i ekonomije obalnih država.

Staklenički plinovi

Stopa porasta CO2 od 2015. do 2016. bila je najviša u povijesti mjerenja i iznosila je 3,3 dijelova na milijun godišnje, dosegnuvši 403,3 dijelova na milijun. Prosječne globalne brojke za 2017. bit će dostupne tek krajem 2018. Podaci u stvarnom vremenu s brojnih konkretnih lokacija ukazuju da su razine CO2, metana i dušikovog oksida nastavile rasti u 2017. (slika 8.).

Ekstremni događaji i njihovi utjecaji
Tropski cikloni

Protekla sezona bila je vrlo aktivna na Sjevernom Atlantiku. U rujnu je zabilježena najveća mjesečna vrijednost indeksa akumulirane energije ciklona (ACE), mjere akumuliranog intenziteta i trajanja ciklona, u povijesti mjerenja.

U Sjevernom Atlantiku u kratkim vremenskim razmacima dogodila su se tri velika uragana s velikim utjecajem, Harvey u kolovozu i Irma i Maria u rujnu. Harvey je pogodio kopno u Texasu kao sustav četvrte kategorije i nekoliko dana se zadržao u blizini obale, gdje je prouzročio ekstremne oborine i poplave. Preliminarna ukupna sedmodnevna količina oborina izmjerena na ombrografu u blizini Nederlanda u Texasu dosegnula je čak 1539 mm, što je najveća količina oborina ikad izmjerena tijekom jednog vremenskog događaja na kopnu u SAD-u.

Ove godine prvi put su dva uragana četvrte kategorije (Harvey i Irma) pogodila kopno u SAD-u u istoj godini. Tijekom uragana Irma zabilježeni su vjetrovi brzine 300 km/h u trajanju od 37 sati, što je najdulje trajanje vjetrova takvog intenziteta u povijesti satelitskog mjerenja. Irma je tri dana provela kao uragan pete kategorije, što je također najdulje u povijesti mjerenja. Poput Irme, Maria je također dosegnula intenzitet uragana pete kategorije i prouzročila ogromne štete na brojnim karipskim otocima. Sredinom listopada, uragan Ophelia dostigao je status uragana velike snage (treće kategorije) s putanjom više od 1 000 kilometara sjeveroistočnije od ijednog prijašnjeg uragana u Sjevernom Atlantiku. Ophelia je prouzročila velike štete u Irskoj, a vjetrovi koji se povezuju s njezinim cirkuliranjem doprinijeli su velikim šumskim požarima u Portugalu i sjeverozapadnoj Španjolskoj.

Stručni tim WMO-a za utjecaje klime na tropske ciklone ustanovio je da, iako nema jasnih dokaza da klimatske promjene utječu na učestalost pojave uragana koji se sporo kreću i pogađaju kopno, poput Harveyja, postoji vjerojatnost da klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem čine kišne oborine intenzivnijima te da kontinuirani porast razine mora pogoršava utjecaj olujnih valova.

Poplave

Iznimno jake kiše u kolovozu dovele su do odronjavanja u Freetownu u Sierra Leoneu u kojem je poginulo više od 500 ljudi. U Freetownu je u dva tjedna palo 1459,2 mm kiše, što je oko četiri puta više od prosjeka. Obilne kiše također su pridonijele odronjavanju u Mocoi u južnoj Kolumbiji u travnju, gdje je poginulo najmanje 273 ljudi.

Mnoge dijelove indijskog potkontinenta pogodile su monsunske poplave iako je ukupna količina oborina u sezoni bila blizu prosjeka. Do najtežih poplava došlo je sredinom kolovoza u istočnom Nepalu, sjevernom Bangladešu i obližnjoj sjevernoj Indiji. U Mawsynramu u Indiji od 9. do 12. kolovoza palo je preko 1 400 mm kiše. U Rangouru u Bangladešu od 11. do 12. kolovoza palo je 360 mm kiše, što je količina oborine koja inače padne u mjesec dana. U Indiji, Bangladešu i Nepalu u poplavama je poginulo više od 1 200 ljudi, a preko 40 milijuna ljudi je raseljeno ili su na njih poplave utjecale na neki drugi način. WHO je izvijestila da je samo u Bangladešu tijekom tri tjedna u kolovozu prijavljeno više od 13 000 slučajeva oboljenja koja se prenose vodom i infekcija dišnih putova, a u Nepalu je došlo do velikih oštećenja javnih zdravstvenih objekata.

Poplave su u ožujku pogodile mnoge dijelove Perua, pri čemu je poginulo 75 ljudi, a 70 000 je ostalo bez svojih domova. FAO je izvijestio je da je došlo do velikih gubitaka usjeva, naročito kukuruza. Poplave te vrste obično pogađaju Peru u kasnoj fazi El Niña. Iako tijekom 2017. nije zabilježen El Niño koji bi pogodio cijeli Pacifik, površinske temperature mora blizu obale Perua u ožujku su bile za 2 °C više od prosjeka ili više i približile su se vrijednostima karakterističnima za El Niño.

Sredinom godine došlo je do velikih poplava u dijelovima južne Kine, osobito u bazenu rijeke Jangce. Ukupne rekordne količine oborine zabilježene od 29. lipnja do 2. srpnja bile su više od 250 mm. Poginulo je 56 ljudi, a ekonomski gubici procijenjeni su na više od 5 milijardi američkih dolara.

Obilne kiše koje su u siječnju i veljači pogodile zapad SAD-a prouzročile su velike poplave i brojna odronjavanja i dovele do evakuacije desetaka tisuća ljudi. Bila je to zima s najvećim količinama oborine u povijesti mjerenja u Nevadi i zima s drugim po redu najvećim količinama oborine u povijesti mjerenja u Kaliforniji.

Suše

Suše su i dalje ozbiljno pogađale dijelove istočne Afrike. Nakon količine oborine u 2016. koja je bila dobrano ispod prosjeka, sezona dugih kiša (od ožujka do svibnja) također je bila sušna u mnogim dijelovima Somalije, u sjevernoj polovici Kenije i u jugoistočnoj Etiopiji.

FAO je izvijestila da je od lipnja 2017. više od polovice poljoprivrednih površina u Somaliji pogodila suša, te da su se krda stoke od prosinca 2016. smanjila za 40 - 60 %. Svjetski program za hranu (WFP) procjenjuje da se broj ljudi na rubu gladi u Somaliji od veljače 2017. udvostručio, dosegnuvši 800 000, te da je polovici države potrebna pomoć. WFP je potvrdio da se više od 11 milijuna ljudi suočava s ozbiljnom nesigurnošću u opskrbi hranom u Somaliji, Etiopiji i Keniji.

Protection and Return Monitoring Network (Mreža za praćenje zaštite i povratka), projekt kojeg vodi Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice (UNHCR), zabilježio je više od 760 000 slučajeva interno raseljenih osoba u Somaliji povezanih sa sušom u razdoblju od studenog 2016. do sredine lipnja 2017.

Kenija je proglasila nacionalnu elementarnu nepogodu tijekom suše 2017. Nairobi se suočio s nestašicama vode koje su gradsku upravu prisilile da uvede redukciju vode. Cijene žitarica su porasle, uz negativan utjecaj na BDP.

Ljetna kišna sezona s iznadprosječnim količinama oborine ublažila je sušne uvjete u južnoj Africi. Međutim, u provinciji Cape lokalizirana suša nastavila se još snažnijim intenzitetom.

Obilne zimske kiše početkom 2017. ublažile su dugotrajnu sušu u Kaliforniji, ali su i uzrokovale poplave na nekim mjestima i pridonijele rastu vegetacije koji je možda utjecao na intenzitet šumskih požara kasnije u toku godine.

Sušni uvjeti zabilježeni su i mnogim dijelovima Sredozemlja. Najteža suša pogodila je Italiju, uz negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i smanjenje proizvodnje maslinova ulja za 62 % u odnosu na 2016. Prosječne količine oborina u Italiji od siječnja do kolovoza 2017. bile su za 36 % ispod prosjeka. Razdoblje od siječnja do kolovoza u Italiji također je bilo najtoplije u povijesti mjerenja, s temperaturama za 1,31 °C višim od prosjeka razdoblja 1981. - 2010. Sušno je bilo i u mnogim dijelovima Španjolske i Portugala.

Količina oborine u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji bila je ispodprosječna, što je utjecalo na osnovne usjeve kao što su riža i kukuruz. U Republici Koreji količina oborine zabilježena od siječnja do lipnja bila je za 51 % niža od prosjeka, što je najniža količina od početka nacionalnih mjerenja 1973.

Veliki toplinski valovi (slika 9.)

U siječnju je ekstreman toplinski val pogodio dijelove Južne Amerike. Brojne lokacije u Čileu, uključujući Santiago (37,4 °C), zabilježile su najviše temperature u povijesti mjerenja. U Argentini, temperatura je u Puerto Madrynu 27. siječnja dosegnula 43,5 °C, što je najviša temperatura ikad zabilježena toliko južno (43 °S) bilo gdje u svijetu.

U velikom dijelu istočne Australije u siječnju i veljači je zabilježena ekstremna vrućina koja je svoj vrhunac dosegnula 11. i 12. veljače s temperaturama od 47 °C.

Iznimne vrućine zabilježene su i u dijelovima jugozapadne Azije krajem svibnja. 28. svibnja u Turbatu na krajnjem zapadu Pakistana, blizu granice s Iranom, zabilježena je temperatura od 54,0 °C, a temperature u Iranu i Omanu također su bile više od 50 °C. U Ahwazu u Iranu 29. lipnja izmjerena je temperatura od 53,7 °C, a kolovoz je u Bahreinu bio najtopliji u povijesti mjerenja.

Kineski grad Šangaj i opservatorij u Hong Kongu ljetos su prijavili nove rekorde od 40,9 °C i 36,6 °C.

Na Sredozemlju, Cordoba u južnoj Španjolskoj 12. srpnja zabilježila je temperaturu od 46,9 °C, a Granada je 13. srpnja zabilježila 45,7 °C. Veliki toplinski val početkom kolovoza prouzročio je rekordno visoke temperature u sjevernoj i središnjoj Italiji, Hrvatskoj i južnoj Francuskoj.

Kalifornija je zabilježila najtoplije ljeto u povijesti mjerenja, a ekstremne vrućine pogodile su i druge zapadne savezne države SAD-a. To je kulminiralo velikim toplinskim valom krajem kolovoza i početkom rujna, u sklopu kojeg je u San Franciscu izmjerena rekordno visoka temperatura (41,1 °C).

Šumski požari

Ekstremne vrućine i suše pridonijele su mnogim razornim šumskim požarima.

Čile su tijekom ljeta 2016. - 2017. pogodili najintenzivniji šumski požari u povijesti nakon ekstremnih sušnih uvjeta u 2016. godini, nakon kojih su uslijedile ekstremne vrućine u prosincu i siječnju. Poginulo je 11 ljudi i izgorjelo je ukupno 614 000 hektara šume, što bi lako mogla biti najveća sezonska površina u povijesti mjerenja, osam puta veća od dugoročnog prosjeka. Osim toga, značajni požari zabilježeni su tijekom ljeta na južnoj polutki 2016. - 2017. i u raznim dijelovima istočne Australije i u području oko Christchurcha na Novom Zelandu. Južnoafrički grad Knysna pogodio je veliki požar u lipnju.

Sezona požara na Sredozemlju bila je vrlo aktivna. Najgori pojedinačni incident, u kojem je poginulo 64 ljudi, zbio se u lipnju u središnjem Portugalu. Sredinom listopada došlo je do novih velikih požara u Portugalu i sjeverozapadnoj Španjolskoj, koje je dodatno pogoršao snažan vjetar koji se povezuje s uraganom Ophelia. Do velikih požara došlo je i drugim državama, uključujući Hrvatsku, Italiju i Francusku.

Opožarene površine u graničnim dijelovima SAD-a od siječnja do 19. listopada bile su za 46 % veće od prosjeka razdoblja 2007. - 2016. Opožarene površine u Kanadi bile su za 51 % veće od sezonskog prosjeka, a požari su doprinijeli jakom zagađenju dimom. Neuobičajeno velika količina oborine zimi koja je dovela do snažnog rasta prizemne vegetacije, nakon čega je uslijedilo suho i toplo ljeto, stvorili su idealne uvjete za požare velikog intenziteta u sjevernoj Kaliforniji početkom listopada. Poginuo je najmanje 41 čovjek, što je najveći broj žrtava šumskih požara u SAD-u od 1918.

Drugi značajni događaji

Snažna hladnoća i snijeg u srpnju su pogodili dijelove Argentine. Nakon što su prethodnog dana pale velike količine snijega, temperatura u Barilocheu 16. srpnja spustila se na -25,4 °C, što je za 4,3 °C niže od prethodne najniže temperature izmjerene na tom mjestu u povijesti mjerenja. Osim toga, početkom srpnja 2017. zabilježene su rekordno niske temperature na nekoliko lokacija u jugozapadnoj Australiji. U Canberri je zabilježena najniža temperatura od 1971. (-8,7 °C). Isto vrijedi i za zaljevsko područje na Bliskom Istoku početkom veljače.

Sezona tornada u SAD-u bila je najaktivnija od 2011. Preliminarni podaci ukazuju da je zabilježen ukupno 1 321 tornado u razdoblju od siječnja do kolovoza, uključujući i drugi najaktivniji siječanj u povijesti mjerenja.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.

Web-stranica public.wmo.int

Za više informacija kontaktirajte: Clare Nullis, službenik za odnose s medijima.
E-adresa: cnullis(at)wmo.int. Telefon: 41227308478 ili mobitel: 41797091397

Napomene za urednike:

WMO koristi se trima konvencionalnim skupinama podataka o površinskim temperaturama: NOAAGlobalTemp, koji održava Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA); HadCRUT.4.6.0.0 , koji održava Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe u suradnji s Odsjekom za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom kraljevstvu; te GISTEMP, koji održava Goddardov institut za svemirske studije Američke nacionalne zrakoplovne i svemirske administracije (NASA GISS). Te skupine podataka koriste se mjerenjima temperatura zraka iznad kopna i površinskih morskih temperatura oceana za procjenu temperatura diljem svijeta.

WMO se također koristi dvama reanalizama s mnogo širim rasponom ulaznih podataka, uključujući satelitska mjerenja. Ulazni podaci kombiniraju se s pomoću sustava za vremensku prognozu koji daje potpune i fizički dosljedne globalne procjene površinskih temperatura za svaki dan. Tako se dobiva bolja pokrivenost područja gdje su mjerenja povijesno bila slaba, kao što su polarna područja. Dvije reanalize korištene u ovoj Izjavi su ERA-Interim Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i JRA-55 Japanske meteorološke agencije. Unatoč vrlo različitim pristupima, procjene globalnih prosječnih temperatura dobivene ovim reanalizama dobro se poklapaju s konvencionalnim skupinama podataka o površinskim temperaturama.

Preliminarna izjava kao svoju polaznu vrijednost sada koristi razdoblje 1981. - 2010., koje je zamijenilo polaznu vrijednost 1961. - 1990., korištenu u prošlim izvješćima. WMO preporuča korištenje razdoblja 1981. - 2010. za izračun klimatološke standardne normalne vrijednosti za svrhe praćenja klime jer je reprezentativnije za trenutačne klimatske uvjete. To omogućuje dosljedno prijavljivanje podataka satelitskih sustava i sustava za reanalizu, od kojih neki sežu sve do 1960., zajedno s tradicionalnim skupinama podataka temeljenim na površinskim opažanjima. Za globalne prosječne temperature, razdoblje 1981. - 2010. otprilike je za 0,31 ± 0,02 °C toplije od razdoblja 1961. - 1990. Promjena polaznih vrijednosti nema utjecaja na analizu trendova.

U ovoj izjavi WMO-a kao referentno razdoblje za predindustrijske uvjete korišteno je razdoblje 1880. - 1900., čime se omogućuje korištenje ranih instrumentalnih opažanja za procjenu predindustrijskih temperaturnih uvjeta.

Informacije korištene u ovom izvješću dobivene su od brojnih nacionalnih meteoroloških i hidroloških zavoda i s njima povezanih institucija te od Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP) i Svjetskog meteorološkog bdijenja (GAW)). Podaci su također dobiveni od brojnih drugih agencija UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetski program za hranu (WFP), Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM), Međunarodni monetarni fond (MMF), Međunarodnu strategiju Ujedinjenih naroda za smanjenje katastrofa (UNISDR) i Međuvladinu oceanografsku komisiju UNESCO-a (IOC-UNESCO).