WMO potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s temperaturama oko 1,1 °C višim nego u predindustrijskom razdoblju

DHMZ, 19. 1. 2017. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je jučer, 18. siječnja 2017. sljedeće propćenje:

Završna analiza Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuje da je 2016. potvrđena kao najtoplija godina u povijesti mjerenja, nadmašivši rekordno visoke temperature zabilježene 2015. godine.

Prosječna globalna temperatura u 2016. bila je oko 1,1 °C viša nego u predindustrijskom razdoblju, oko 0,83 °C viša od dugoročnog prosjeka referentnog razdoblja WMO-a od 1961. do 1990. godine, koji iznosi 14 °C, te oko 0,07 °C viša od rekorda iz 2015.

WMO koristi podatke Goddardovog instituta za svemirske studije američke Nacionalne zrakoplovna i svemirske službe (NASA GISS), Centra Hadley britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjeka za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia. WMO se također koristi podacima ponovljene analize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze i Službe za klimatske promjene Copernicus, koji se koriste sustavom prognoziranja vremena i kombiniraju mnoštvo različitih izvora podataka kako bi pružili potpuniju sliku o globalnim temperaturama, uključujući i polarna područja.

"2016. je bila ekstremna godina za globalnu klimu i ističe se kao najtoplija godina u povijesti mjerenja", izjavio je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. "No temperatura priča tek dio priče."

"Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem u 2016. dosegnuli su nove rekordno visoke razine", objasnio je. "Zabilježene su nove rekordne koncentracije ugljičnog dioksida i metana, koje doprinose klimatskim promjenama", rekao je g. Taalas.

Ugljični dioksid se stoljećima zadržava u atmosferi, a u oceanima se zadržava još duže, gdje podiže kiselost vode. Njegova koncentracija u atmosferi prešla je simboličku značajnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm).

"Osim toga, nadmašili smo rekordne minimalne površine morskog leda u Arktiku i Antarktiku", dodao je g. Taalas. "Otapanje grenlandskog ledenjaka, jedan od čimbenika koji doprinose podizanju razine mora, počelo je rano i brzo. Razina arktičkog leda bila je najniža u povijesti mjerenja kako na početku sezone otapanja u ožujku, tako i u najvišoj točki uobičajenog razdoblja ponovnog smrzavanja u listopadu i studenom", rekao je.

"Arktik se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Kontinuirani gubitak površine morskog leda utječe na vremenske, klimatske i oceanske cirkulacijske obrasce u drugim dijelovima svijeta. Također moramo obratiti pažnju na moguće otpuštanje metana uslijed otapanja tzv. permafrosta (trajno smrznutog tla)", upozorio je g. Taalas.

Tijekom prvih mjeseci 2016. godine na rekordno visoke temperature utjecao je El Niño koji je imao vrlo snažan učinak zagrijavanja. Međutim, temperature su ostale dobrano iznad prosjeka i nakon završetka El Niña.

Svih 16 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, s iznimkom 1998. godine, kad je došlo do snažnog El Niña.

Svijet su u 2016. pogodili brojni ekstremni vremenski događaji koji su prouzročili ogromne društvene i gospodarske poremećaje i gubitke. Rekordno visoke temperature oceana pridonijele su široko rasprostranjenom blijeđenju koraljnih grebena.

WMO-ova finalna izjava o globalnoj klimi u 2016. godini, koja će sadržavati detaljne podatke o regionalnim i nacionalnim vrijednostima temperature zraka, ekstremnim događajima, podizanju razine mora i tropskim ciklonima, bit će objavljena u ožujku 2017. Godišnja izvješća o klimi prate prirodne varijacije u klimi iz godine u godinu, kao i dugoročne klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem, te služe kao instrument za informiranje donositelja odluka o potrebi za kontrolom i prilagodbom klimatskim promjenama.

Napomene za urednike

Globalne temperaturne anomalije izračunavaju se pomoću tri globalne skupine podataka: HadCRUT4.4, koju zajednički izrađuju Centra Hadley britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom kraljevstvu; GISTEMP analize (verzija iz 2016.), koju izrađuje Goddardov institut za svemirska istraživanja Nacionalne zrakoplovne i svemirske administracije (NASA GISS); te Skupa podataka analize globalnih oceanskih i kopnenih površinskih temperatura (verzija 4.0) američke Nacionalne oceanografske službe (NOAA), koji izrađuju Nacionalni centri za informacije o okolišu (NCEI). WMO također koristi podatke ERA privremene reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze. Objava za medije ECMWF-ove službe Copernicus dostupna je ovdje. Razlike između različitih skupina podataka u najvećoj mjeri potječu od različitih načina obrade podataka za polarna područja, za koje nema puno podataka. U vrijednost anomalije uključena je granica nesigurnosti od 0,09 °C.
Za predindustrijsko razdoblje postoje brojne definicije. Najčešće se koristi definicija koja ga određuje kao razdoblje od 1850. do 1899., te definicija koja ga određuje kao razdoblje od 1880. do 1899. Vrijednost od 1,1 °C (do najbližeg 0,1 °C) vrijedi za oba navedena razdoblja.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.

public.wmo.int

Za više informacija molimo kontaktirati: Clare Nullis, cnullis(at)wmo.int. Telefon +41227308478.