Novi globalni rekordi od siječnja do lipnja 2016.


DHMZ, 22. 7. 2016. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je 21. srpnja 2016. u Ženevi sljedeće priopćenje za medije:

Globalne temperature zraka u prvih šest mjeseci ove godine postavile su nove rekorde, što znači da je 2016. na dobrom putu da postane najtoplija godina u povijesti mjerenja. Arktički led otopio se rano i brzo, što je još jedan pokazatelj klimatskih promjena. Razine ugljičnog dioksida, koji pokreću globalno zatopljenje, dosegnule su nove, rekordno visoke razine.

Dva odvojena izvješća američke Nacionalne oceanografske službe (NOAA) i Goddardovog instituta za svemirske studije kojim upravlja NASA (NASA GISS) naglašavaju dramatične i široke promjene u stanju klime.

Lipanj 2016. bio je 14. mjesec po redu s rekordno visokim temperaturama zraka nad kopnom i ocenanima, te 378. mjesec po redu s temperaturama iznad prosjeka 20. stoljeća. Zadnji mjesec u kojem su zabilježene temperature ispod prosjeka 20. stoljeća bio je prosinac 1984.

„Novi mjesec, novi rekord. Pa još jedan. I još jedan. Trendovi klimatskih promjena koji su prisutni već desetljećima dostižu nove vrhunce uslijed snažnog El Niña zabilježenog 2015./2016.“, rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.

„Klimatski događaj El Niño, koji je pojačao Zemljin termostat, sad je nestao, no klimatske promjene prouzročene stakleničkim plinovima koji zadržavaju toplinu neće nestati. To znači da nas očekuju novi toplinski valovi, nove ekstremne kiše i tropski cikloni s potencijalno većim utjecajem“, rekao je g. Taalas.

Koncentracije CO2 u atmosferi ove godine već su prešle simboličnu granicu od 400 čestica na milijun (ppm). Razine CO2 variraju od sezone do sezone, no temeljni trend je trend porasta. U prvoj polovici 2016. zabilježen je iznenađujući porast: u lipnju 2016. koncentracija CO2 dosegnula je gotovo 407 ppm, što je 4 ppm više nego u lipnju 2015.

„Ovi podaci više nego ikad naglašavaju potrebu za odobrenjem i implementacijom Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ubrzanim prelaskom na niskougljičnu ekonomiju i obnovljive izvore energije“, rekao je g. Taalas.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon pozvao je svjetske vođe na poseban događaj 21. rujna na kojem bi trebali predati svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja, odobrenja ili pristupanja Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. To će ujedno biti prilika i drugim zemljama da se javno obvežu na prihvaćanje sporazuma prije kraja 2016.

Temperature

NASA-ini podaci pokazuju da je prosječna temperatura zraka u prvih šest mjeseci 2016. bila za 1,3 °C (2,4 °F) viša nego u predindustrijskom razdoblju krajem 19. stoljeća.

NOAA je objavila da je prosječna globalna temperatura zraka nad kopnom i oceanima u razdoblju od siječnja do lipnja 2016. bila za 1,05 °C (1,89 °F) iznad prosjeka 20. stoljeća, nadmašivši prethodni rekord postavljen u 2015. godini za 0,20 °C (0,36 °F).

Svaki je mjesec bio rekordno topao. Većina kopnenih i oceanskih površina na svijetu imala je uvjete koji su bili topliji od prosjeka ili mnogo topliji od prosjeka.

Klimatski događaj El Niño, koji se razvio 2015., bio je jedan od najsnažnijih u povijesti mjerenja, što je također pridonijelo rekordnim temperaturama u prvoj polovici 2016., a raspršio se u svibnju.

WMO pri računanju globalnih temperaturnih statistika za svoje godišnje izvješće o stanju klime koristi skupine podataka koje vode NOAA, NASA GISS i britanska meteorološka služba (UK Met Office), te podatke iz sustava ponovljene analize (reanalize) Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).


Arktički led

Visoke temperature bile su posebno izražene na Arktiku, gdje su dovele do vrlo ranog početka godišnjeg otapanja grenlandskog ledenog štita i arktičkog leda. Snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi bio je neuobičajeno nizak. Ledena površina na dan 20. srpnja bila je vrlo blizu najniže razine u povijesti zabilježene za ovaj datum.

Arktički led na vrhuncu sezone ljetnog topljenja sad općenito prekriva 40 % manju površinu nego što je to bio slučaj u kasnim sedamdesetim i ranim osamdesetim godinama 20. stoljeća. Površina arktičkog leda u rujnu, najnižoj sezonskoj točki u godišnjem ciklusu, smanjuje se po stopi od 13,4 posto po desetljeću.

Oborina

Oborina u svijetu znatno je varirala u 2016. Zapadna i središnja granična područja Sjedinjenih američkih država, Španjolska, sjeverna Kolumbija, sjeveroistočni Brazil, Čile, južna Argentina i dijelovi središnje Rusije bili su primjetno suši nego što je to uobičajeno.

Veća količina oborine nego što je to uobičajeno zabilježena je u sjevernoj Argentini, sjevernoj i središnjoj Europi, većem dijelu Australije i središnjoj i južnoj Aziji.

Razina oborina u Kini u razdoblju od siječnja do 4. srpnja bila je 21,2 % viša od prosjeka. U južnoj Kini sezona poplava počela je 21. ožujka, 16 dana prije nego što je to uobičajeno. Kineska meteorološka uprava objavila je da je u 150 okruga zabilježena rekordna razina oborina. Vodostaj više od 300 rijeka prešao je razinu za koju se izdaje upozorenje.

Izbjeljivanje koralja

Koraljno more (uključujući Veliki koraljni greben) i Tasmanijsko more bili su najviši u povijesti mjerenja za produljeno razdoblje od ranog ljeta 2016., javlja Australski meteorološki zavod.

Toplina ovih voda pridonijela je i visokim površinskim temperaturama zraka nad Australijom i dosad nezabilježenom izbjeljivanju Velikog koraljnog grebena, upozorava Australsko neovisno klimatsko vijeće.

I u mnogim drugim dijelovima svijeta zabilježeno je rašireno izbjeljivanje grebena.

Izvješće NOAA-e dostupno je ovdje.

Izvješće NASA GISS-a dostupno je ovdje.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.

www.wmo.int

Za više informacija molimo kontaktirati: Clare Nullis, službenik za odnose s medijima.
E-mail cnullis(at)wmo.int. Telefon +41227308478 ili mobitel +41797091397

Napomena:

Izvješće NOAA-e dostupno je ovdje.

Izvješće NASA GISS-a dostupno je ovdje.

Izvorni tekst priopćenja WMO na engleskom dostupan je ovdje.