O siječanjskom hladnom valu

DHMZ, 25. 1. 2017. - Hrvatsku je u siječnju zahvatio hladni val zbog prodora i dugotrajnog zadržavanja hladnog polarnog zraka. Temperatura je u unutrašnjosti često bila ispod -15 °C, no daleko su neuobičajenije bile vrijednosti temperature zraka na Jadranu. Temperatura se, čak i na srednjodalmatinskim otocima spuštala i do -5 °C, a uz obalu ponegdje čak i ispod -7 °C. To je, praćeno olujnom i orkanskom burom, stvaralo izniman osjećaj hladnoće.

U nekoliko navrata padao je snijeg, u gorju obilan, a bilo ga je i uz obalu i na otocima, pa čak i na jugu Dalmacije. Snijeg i olujan vjetar više su dana ometali promet diljem zemlje. Slično vrijeme bilo je i u većem dijelu Europe.

Statistika dosadašnjeg tijeka siječnja (u odnosu na referentno klimatološko razdoblje 1961. - 1990.) otkriva ekstremna odstupanja: u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu srednja dnevna temperatura bila je za 2 °C do 3 °C niža od klimatološkog prosjeka, a najveće je odstupanje, do 4 °C, zabilježeno u Dalmaciji! Tako niske temperature zraka u Dalmaciji mogu se očekivati prosječno jednom u 20 do 40 godina.

Klimatološka analiza hladnih valova u Hrvatskoj

Prema klimatološkoj analizi učestalosti i trajanja hladnih valova [1], hladni val je zabilježen u Dalmaciji, dok u kontinentalnoj Hrvatskoj ne možemo govoriti o pojavi hladnog vala. Na postaji Hvar hladno razdoblje je trajalo sedam dana, a prema dugogodišnjem nizu mjerenja (od 1900. godine) najdulje hladno razdoblje na toj postaji trajalo je 18 dana (Slika 1.). Preliminarni rezultati trenda na četiri postaje (Osijek, Zagreb-Grič, Gospić i Hvar) s dugogodišnjim nizovima mjerenja, jasno ukazuju na negativan trend odnosno smanjenje učestalosti hladnih valova i njihovog trajanja. U kontinentalnoj Hrvatskoj smanjenje duljine hladnih valova je i statistički značajno (Slika 1.). U razdoblju od 1961. do 2015. broj hladnih valova je više nego dvostruko manji od pripadnog broja u ranijem razdoblju (do 1960.)


Slika 1. Učestalost pojavljivanja hladnih valova i njihovo najdulje trajanje po godinama u razdoblju 1900.-2015. (svjetlo plavi stupići). Hladni val u siječnju 2017. označen je tamno plavim stupićem. Naveden je i trend maksimalnih trajanja hladnih valova, izražen u danima po dekadi. Zvjezdicom je označen statistički značajan trend. Trend na postaji Gospić i Hvar procijenjen je za razdoblje od 1946. odnosno 1949. godine budući da u ranijem razdoblju postoje prekidi u mjerenju. Naznačen je i ukupan broj zabilježenih hladnih valova u dva razdoblja (n1:1900. - 1960. i n2:1961. - 2015.).
Globalno zagrijavanje i hladni val

Pojava dugog razdoblja vrlo niskih temperatura zraka na određenom području je moguća unatoč globalnom zagrijavanju i činjenici da su posljednje tri godine bile globalno svaka toplija od prethodne. Rezultati globalnih klimatskih modela za područje Hrvatske ukazuju na mogućnost vrlo niskih temperatura i u bližoj budućnosti. Ipak , nastavi li se ovakav trend zagrijavanja i ostvari li se tzv. RCP4.5 scenarij koncentracija stakleničkih plinova, prema rezultatima klimatskih modela očekuje se i da će vrijednosti najnižih minimalnih temperatura zraka u godini rasti (slika 2. i 3.).


Slika 2. Vremenski nizovi najniže minimalne temperature zraka u godini (anomalija u odnosu na srednjak za razdoblje 1961.-1990.) na području Hrvatske prema simulacijama CMIP5 globalnih klimatskih modela koji su korišteni u Petom izvješću Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC). Izvor: climexp.knmi.nl/atlas.
Slika 3. Vremenski nizovi najniže minimalne temperature zraka u godini na području Hrvatske prema simulacijama CMIP5 globalnih klimatskih modela koji su korišteni u Petom izvješću Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC). Izvor: climexp.knmi.nl/atlas.


[1] Hladni val definiran je kao uzastopni niz dana, u trajanju od najmanje šest dana, s minimalnom dnevnom temperaturom zraka nižom od pripadnog kalendarskog 10. percentila (određenog iz referentnog razdoblja 1961.-1990.)