Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske za 2016. godinu


Analiza godišnjih anomalija temperature zraka i količine oborine

Srednja godišnja temperatura zraka za 2016. godinu na području Hrvatske bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Anomalije srednje godišnje temperature zraka, prikazane na slici 1., nalaze se u rasponu od 0,8°C (Daruvar i Knin) do 1,9°C (Gospić).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za 2016. godinu opisane su dominantnom kategorijom ekstremno toplo dok je šire područje Knina, Daruvara i Siska svrstano u kategoriju vrlo toplo.

Slika 1. Odstupanje srednje godišnje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2016. godinu.

Analiza godišnjih količina oborine, prikazane na slici 2., koje su izražene u postotcima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) pokazuje da je u 2016. godini u Hrvatskoj na većem broju analiziranih postaja količina oborine bila viša od prosjeka. Usporedba s navedenim višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za 2016. godinu nalaze u rasponu od 70 % (Komiža) do 131 % (Pazin) spomenutog prosjeka. U kategoriji kišno nalazi se šire područje Siska, dio istočne Hrvatske, šire područje Gospića i Ogulina te dio sjevernog Jadrana. Dio sjevernog Jadrana svrstan je u kategoriju vrlo kišno, dok se dio srednjeg i južnog Jadrana nalazi u kategoriji sušno. Preostali dio Hrvatske svrstan je u kategoriju normalno.

Slika 2. Odstupanje godišnje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.) za 2016. godinu.

Iz navedenih analiza vidljivo je da je 2016. godina bila ekstremno topla na 80 % područja Republike Hrvatske dok je preostalih 20 % područja bilo u kategoriji vrlo toplo. Istovremeno je prevladavalo kišno vrijeme na 30 %, sušno na 15 %, ekstremno kišno na 10 % područja dok je preostalih 45 % teritorija svrstano u kategoriju normalno.


Analiza dnevnih anomalija temperature zraka i količine oborine za meteorološke postaje Zagreb-Grič i Split-Marjan

U skladu sa standardnom operativnom praksom u Državnom hidrometeorološkom zavodu izrađuje se ocjena izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka za svaki mjesec u godini, a koja se temelji na poznatom Chapmanovom kriteriju uz pretpostavku da se srednje dnevne temperature zraka za pojedini datum pokoravaju Gaussovoj razdiobi (Penzar i Makjanić, 1980). Prema Chapmanovom kriteriju izvanredno toplim smatra se dan u kojem pozitivna anomalija srednje dnevne temperature zraka premaši dvije standardne devijacije, dok se izuzetno hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaši dvije standardne devijacije. Vjerojatnost pojave izvanredno toplih odnosno izvanredno hladnih dana je oko 2 % to jest takvi događaji se pojavljuju u prosjeku dva puta u razdoblju 100 godina. Na slici 3. i 4. prikazani su grafovi na kojima su vidljivi izvanredni dani tijekom 2016. godine za postaje Zagreb-Grič i Split-Marjan. Vizualnom ocjenom možemo zaključiti da su prevladavala razdoblja s pozitivnim anomalijama što je rezultiralo također pozitivnim godišnjim anomalijama prikazanim na slici 1. Ipak, zabilježen je određen broj hladnih valova među kojima je najizraženiji onaj u posljednjoj dekadi travnja koji je prouzročio znatne štete u gospodarstvu pa će biti posebno opisan.

Na slikama 3. i 4. također su prikazane dnevne količine oborine za meteorološke postaje Zagreb-Grič i Split-Marjan. Kao što je vidljivo sa slike 2., zbroj dnevnih količina oborine za Zagreb-Grič za 2016. godinu blizak je višegodišnjem prosjeku uz naznaku da je u lipnju dnevna količina oborine premašila 50 mm. Znatniji manjak oborina zabilježen je tijekom ožujka i prosinca. Ukupna godišnja količina oborine za Split-Marjan bila je ispod prosjeka sa sušnim razdobljem od ožujka do rujna te ponovo u prosincu.


Slika 3. Srednje dnevne temperature zraka za Zagreb-Grič za 2016. godinu u odnosu na dugogodišnji prosjek 1862. - 2015. godina i dnevne količine oborine za 2016. godinu.
Slika 4. Srednje dnevne temperature zraka za Split-Marjan za 2016. godinu u odnosu na dugogodišnji prosjek 1948. - 2015. godina i dnevne količine oborine za 2016. godinu.
Hladni val krajem travnja 2016. godine

Prodor hladnog zraka iz središnje i zapadne Europe prouzročio je pad temperature zraka tijekom treće dekade travnja 2016. godine. Polarni zrak stigao je u središnju Europu i Alpe dana 24. travnja, zbog čega se minimalna dnevna temperatura zraka spustila ispod 0°C u mnogim dijelovima Njemačke i sjeveroistočne Francuske. Dana 25. travnja, hladna zračna masa stigla je u Austriju i negativne vrijednosti temperature zraka pogodile su češku, Poljsku i baltičke države. Sljedeći dan (26. travnja) okarakterizirale su negativne temperature u Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, zapadnom dijelu Mađarske, Sloveniji, Hrvatskoj i lokalno u središnjem dijelu Balkana (JRC, 2016.). Hladna kaplja, s relativno hladnim zrakom na izobarnoj plohi 850 hPa, koja obuhvaća veći dio sjeverne, zapadne i središnje Europe, prikazana je na slici 5. Sa slike 6. koja prikazuje izohipse i izoterme na izobarnoj plohi AT 500 hPa dana 26. travnja 2016. godine u 06 UTC vidi se kako je vrlo hladan polarni zrak preko zapadne Europe u sjeverozapadnom visinskom strujanju dospio do područja Hrvatske. Na većini kontinentalnih postaja u Republici Hrvatskoj u travnju 2016. zabilježen je jedan hladan dan, tj. dan s minimalnom dnevnom temperaturom zraka ispod 0°C (Tmin < 0°C) i to 26. travnja (slike 7. i 8.). Toga dana na velikom broju postaja u Republici Hrvatskoj zabilježena je pojava mraza. Mraz je zahvatio sjeverozapadnu, središnju i dio istočne Hrvatske te zaleđe istočne obale srednjeg Jadrana, a nastale su velike štete na voćnjacima i vinogradima (slika 9.). Procjenjuje se da su na razini cijele Hrvatske oštećenja od mraza izazvala štete u voćarstvu veće od 105 milijuna eura. Proglašeno je stanje elementarne nepogode u više županija.


Slika 5. Razdioba visina izobarne plohe 850 hPa i temperature zraka na toj izobarnoj plohi na širem području Europe dana 26. travnja 2016. godine u 06 UTC.
Slika 6. Razdioba izohipsa i izotermi na izobarnoj plohi AT 500 hPa na širem području Europe dana 26. travnja 2016. godine u 06 UTC.
Slika 7. Minimalna temperatura zraka na 2 m iznad tla na širem području Hrvatske dana 26. travnja 2016. godine.
Slika 8. Minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla na širem području Hrvatske dana 26. travnja 2016. godine.
Slika 9. Otužni cvijet trešnje (izvor: www.agroklub.com).

Literatura:

Penzar, B. i B. Makjanić, 1980: Osnovna statistička obrada podataka u klimatologiji. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

JRC, 2016: Crop monitoring in Europe. JRC MARS Bulletin, Vol. 24, No. 5