Dugo, toplo ljeto - prve analize ljeta 2015. u Hrvatskoj

DHMZ, 31. 8. 2015. - Posljednje dane klimatološkog ljeta obilježilo je iznadprosječno toplo i suho vrijeme. Naime, posljednjih dana na vrijeme utječe polje visokog tlaka zraka u sklopu kojeg s područja sjeverne Afrike nad veći dio Europe stiže izrazito topao zrak (slika 1).

Slika 1. ECMWF prognoza prizemnog tlaka zraka i temperature zraka na 2 m za 31. 8. 2015.

Neuobičajeno toplo vrijeme krajem kolovoza rezultiralo je još jednim toplinskim valom pa je većina meteoroloških službi zemalja srednje Europe izdala upozorenje na vrućinu, a time i na toplinski val koji može djelovati na zdravlje.

Slika 2. Upozorenja na visoku temperaturu u sklopu Meteoalarma za 1. 9. 2015. (izvor: http://meteoalarm.eu/) i upozorenje na toplinski val koji može djelovati na zdravlje (izvor: DHMZ)

Nakon iznadprosječno toplog lipnja i srpnja prema preliminarnim analizama i kolovoz će završiti kao iznadprosječno topao mjesec, unatoč kraćem hladnijem razdoblju nakon blagdana Velike Gospe.

Slika 3. Srednja dnevna temperatura zraka na postaji Split Marjan

Već se sada može reći da će srednja dnevna temperatura zraka (tsr = ( t7 + t14 + 2t21)/ 4 ) u prosjeku biti za 1 do 4 stupnja viša od uobičajene, ako se uspoređuje s razdobljem 1961 - 1990. Ovo ljeto također će se pamtiti i po novim apsolutnim maksimumima najviše dnevne, ali i najniže jutarnje temperature zraka, kao i po broju dana s toplim te vrlo toplim noćima. Za mjesec srpanj već su navedeni neki ekstremi kao što možete vidjeti ovdje, a ljeto 2015. svakako će se naći i u društvu godina s najvećim brojem vrućih dana. Na postaji Split Marjan zabilježen je do sada drugi najdulji niz vrućih dana, njih 46 (prvo mjesto i dalje drži 2003. godina kada je zabilježeno 47 uzastopnih vrućih dana). Od početka srpnja i prvih 15 dana kolovoza najviša temperatura zraka u Splitu nije se spuštala ispod 30 °C.

Broj vrućih dana i broj toplih noći za razdoblje lipanj-srpanj-kolovoz za postaje Zagreb Maksimir i Split Marjan u nekim od najtoplijih godina, od kad postoje mjerenja, prikazani su u tablicama.

Zagreb Maksimir

Godina Broj vrućih dana (tmaks ≥ 30 °C) Broj toplih noći (tmin ≥ 20 °C)
1950. 41 1
1952. 48 2
...    
2000. 38 5
2003. 53 16
2007. 32 7
2012. 45 10
2013. 31 12
2014. 16 3
2015.* 42* 14

Split Marjan

Godina Broj vrućih dana (tmaks ≥ 30 °C) Broj toplih noći (tmin ≥ 20 °C)
1950. 67 89
1952. 61 75
...    
2000. 54 74
2003. 80 88
2007. 56 74
2012. 69 84
2013. 56 72
2014. 24 58
2015.* 60* 72

* neprovjereni podaci

Iako se mnogima čini da ne pamte ovako vruće ljeto, podaci govore da su ljeta 2003. i 2012., ali i ona 50-tih godina prošlog stoljeća, bila čak još i toplija.

Službenu procjenu odstupanja količine oborine za ljeto pričekat ćemo još koji dan, no u kolovozu je količina oborine bila vrlo raznoliko raspodijeljena. To je uobičajeno za taj ljetni mesec budući da je oborina obično pljuskovitog karaktera pa već s malo izraženijim pljuskom može pasti količina koja čak i premašuje prosječne mjesečne vrijednosti. Jedno od najvećih odstupanja zabilježeno je na Visu, u Komiži, gdje je palo 105 mm kiše, što je 7 puta više od prosječne mjesečne količine oborine u kolovozu (15 mm). Pritom je veći dio, čak 65 litara, pao u jednom danu (16./17. 8. 2015).

Iznadprosječno toplo bit će i idućih dana - u kontinentalnom dijelu zemlje do vikenda, a na većem dijelu Jadrana najmanje i do sredine sljedećeg tjedna. No već će od srijede biti manje toplo zbog čega više neće biti potrebna upozorenja na toplinski val. Bit će i promjenjivo pa se do sredine idućeg tjedna prema srednjoročnim prognozama očekuje povremena i mjestimična kiša, često u obliku pljuskova, ponegdje i izraženijih, koji će biti vjerojatniji na zapadu zemlje. Kako vas kiša i pljuskovi ne bi iznenadili, pratite prognoze i upozorenja na opasne vremenske prilike koje izdaje DHMZ na našim mrežnim stranicama, kao i na stranicama Meteoalarma .