Publikacije Meteorološki pojmovnik i višejezični rječnik
Rjecnik
hrvatski, engleski, njemački i francuski jezik

Glavni istraživač i odgovorni urednik
prof. dr. sc. Branko Gelo

Urednici i redaktori teksta
prof. dr. sc. Ivan Penzar
dr. sc. Dražen Poje

Jezični redaktor
dr. sc. Mijo Lončarić, IHJJ

Jezični savjetnik
dr. sc. Marija Znika, IHJJ

Tehnički urednik
mr. sc. Hrvoje Zrnčić

Stručni suradnici
Andrija Bratanić, dipl.inž., DHMZ
mr. sc. Nedjeljka Brzović, DHMZ
Tomislav Dimitrov, dipl. inž., DHMZ
Božica Gelo, dipl. inž., HKZP
prof. dr. sc. Branko Gelo, DHMZ
dr. sc. Milan Hodžić, DHMZ
dr. sc. Branka Ivančan-Picek, DHMZ
doc. dr. sc. Josip Juras, GZ
doc.dr.sc. Zvjezdana Bencetić Klaić, GZ
dr. sc. Vesna Jurčec, DHMZ
doc. dr. sc. Inga Lisac, GZ
prof. dr. sc. Branka Penzar, GZ
prof. dr. sc. Ivan Penzar, GZ
† dr. sc. Nada Pleško, DHMZ
dr. sc. Dražen Poje, DHMZ
mr. sc. Milan Sijerković, DHMZ
prof. dr. sc. Nadežda Šinik, GZ
prof. dr. sc. Vladis Vujnović, GZ

DHMZ - Državni hidrometeorološki zavod
HKZP - Hrvatska kontrola zračne plovidbe
GZ - Geofizički zavod
IHJJ - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje


Predgovor

   Vrijeme je uobičajena tema razgovora, o čemu sudionici mogu znati mnogo, malo ili nimalo. To podsjeća na razgovore o sportu, politici i sl. Razgovori između ljudi, bili oni službeni, slučajni ili prijateljski, često počinju s vremenom. Naravno, ljudi bi se pritom trebali jednoznačno razumijeti, no da li je to uvijek tako? Pojedini meteorološki izrazi često se rabe u iskrivljenu značenju, pa čak višeznačno ili pogrešno. Teme sa sadržajem "razgovor o vremenu danas", vuku svoje korijene iz davne prošlosti, počevši od prvih pisanih materijala u svijetu (Aristotel, 4. st. pr. Kr.) ili u nas (Herman Dalmatin, 12. stoljeće). 

   Dakako, teme o vremenu ili meteorologiji, vremenoslovlju nisu isključiva privilegija meteorologa, vremenoslovaca. U sredstvima javnog obavješćivanja (u tisku, na radiju i televiziji) često ima upitnih vremenskih izvješća "stručnjaka", koji dovode u zabunu širu javnost. Na žalost, toga ima i u raznim knjigama, pa čak i školskim udžbenicima. Određene zabune i "zabune" imaju korijene u činjenici što se znanost razvija. Navođenje svih tih slučajeva uz objašnjenje nema pravoga smisla, stoga je bolje ponuditi ispravne nazive i tumačenja za pojedine vremenske pojave i procese. Dobar odziv šire javnosti u raspravama o vremenu, kao i mišljenja o načinu njegovoga predstavljanja, zacijelo mogu pomoći meteorolozima da obavijesti o vremenu učine još sadržajnijima i razumljivijima.

   Golema većina meteoroloških pojmova, elemenata, pojava i simbola davno je usvojena u svjetskoj i hrvatskoj stručnoj terminologiji, a danas je određena i u tehničkim propisima Svjetske meteorološke organizacije. Bogoslav Šulek (1860, 1875) iznimno je zaslužan za uvođenje znanstvenoga i stručnog prirodoslovnoga i tehničkog nazivlja u hrvatski jezik, pa i meteoroloških pojmova. Naravno, i prije Šuleka bilo je dosta ljudi koji su u svojim knjigama, posebno rječnicima rabili izraze meteorološkog značaja (Faust Vrančić, 1595; Juraj Habdelić, 1670; Ivan Belostenec 1740; Joakim Stulli, 1801, 1806. i drugi). Krajem prošlog stoljeća Oton Kučera (1897) izdaje za ono doba suvremenu knjigu Vrieme sa svim tada poznatim pojavama i procesima u atmosferi.

   Na poticaj prof. dr. sc. Branka Gele, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" (GZ) Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) Ministarstva pomorstva, prometa i veza, imenovali su 1993. godine Povjerenstvo za prihvaćanje hrvatskoga meteorološkog nazivlja za određivanje meteorološkog nazivlja, koje će se službeno primjenjivati u meteorološkoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Godine 1996. rad je prihvaćen kao znanstvenoistraživački projekt pod nazivom "Višejezični pojmovnik meteorološkog nazivlja" pri Ministarstvu znanosti i tehnologije. Projekt je vodio prof. dr. sc. Br. Gelo, kao glavni istraživač, a suradnici su bili iz DHMZ-a, GZ-a, HKZP-a i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (suradnici su navedeni u impresumu), uz naknadno proširenje kruga suradnika. Treba istaći doprinos dr. D. Poje u pripremnim radovima za Pojmovnik a i kasnije u nalaženju odgovarajućih meteoroloških naziva na stranim jezicima.

   Za svaki pojam u ovoj knjizi dan je njegov kraći opis ili tumačenje, a po potrebi i odgovarajuća formula ili slika. Uz navođenje pojmova neki od njih svrstani su u odgovarajuće tablice, koje opisuju određena stanja, jačine neke pojave i slično (npr. Beaufortova ljestvica jačine vjetra), a dodani su i arhaizmi i regionalizmi u meteorologiji.

   Da bi ovaj rad zaživio i imao učinkovitu primjenu, potrebno je objavljivanje članaka o nazivlju u časopisima, provođenje rasprava u sredstvima javnog priopćavanja, i drugo. Potrebna je nadalje primjena prihvaćenog nazivlja u stručnim knjigama, člancima i drugim pisanim radovima. Danas već postoje stručne i znanstvene knjige koje rabe meteorološko nazivlje u suglasju s prihvaćenim standardima. Kao primjer mogu se navesti knjige Opća i prometna meteorologija (1994, 2000) i Meteorologija za korisnike (1996).

Glavni istraživač i odgovorni urednik

   Knjiga se može nabaviti u Državnom hidrometeorološkom zavodu po cijeni od 350,00 Kn. Sve informacije na 4565-637