Zanimljivosti i obavijesti Svjetski dan voda 2007
Činjenice - Svijet
  • Od ukupne količine vode na Zemlji čak 97.5% od njih je slana voda oceana i mora.
  • Od ukupne količine vode na Zemlji na slatku vodu otpada samo 2.5%!
  • Prema procjenama 1.1 milijarda stanovništva nema pristup dobroj vodi, 2.4 milijarde stanovnika svijeta živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta
  • Godišnje prosječno umire 8 milijuna ljudi (najviše djece), zbog nedostatka opskrbe pitkom vodom ili katastrofa koje vode izazivaju
  • Zalihe vode po stanovniku na svim kontinentima stalno se smanjuju (naročito u Aziji, Africi i J.Americi) što je posljedica dramatičnog porasta broja stanovnika; varijabilnosti i promjena klime; nastanka velikih gradova i posljedično tome sve većeg zagađivanja, naročito površinskih voda.
  • Prema procjenama 2050. godine na Zemlji će živjeti oko 10 mlrd. stanovnika, a obnovljive zalihe slatkih voda (45 000 km3/god.) dostatne su za samo 9 mlrd.

Postojeća raspodjela vode je nepravilna, a jednako tako i potrošnja. Prosječno bogati stanovnik troši dnevno i 30 puta više vode od stanovnika u siromašnim zemljama. Prema procjenama stručnjaka u ovom stoljeću moguće je sve više sukoba zbog vode. UN navodi čak 300 potencijalnih žarišta sukoba vezanih za slatku vodu, od kojih su najvjerojatniji sukobi između: Izraela i Libanona; Turske, Sirije i Iraka; Indije i Pakistana; Kazashstana, Uzbekistana, Kirgizije i Tadžikistana; SAD i Meksika; Bocvane, Mozambika, Zimbabvea i Zambije i dr. Alternatva u prevladavanju kriza vode u svijetu moguća je:

  • Zaštitom, štednjom i racionalnom potrošnjom vode;
  • desalinizacijom (dostupna samo bogatima);
  • ponovnom upotrebom otpadnih voda;
  • dvostrukim vodoopskrbnim mrežama (čista i manje čista voda).

Činjenice - Republika Hrvatska

S obzirom na klimatske, hidrološke i hidrogeološke značajke, te relativno mali broj stanovnika Hrvatska može mirnije nego najveći dio svijeta gledati u budućnost. Ukupno vodno gospodarstvo iznosi više od 25.000 m3/god. po stanovniku. Prema tim pokazateljima krize vode u Hrvatskoj ne bi trebalo biti, ali treba znati da:

  • Unutar godišnja raspodjela količina voda u Hrvatskoj nije povoljna - postoji izrazita prostorna i vremenska neravnomjernost u raspodjeli vodnog bogatstva.
  • Neracionalnim gospodarenjem voda i zagađivanjem, Hrvatska može ugroziti svoj povoljan položaj
  • Od 588 milijuna m3 ispuštenih iz industrije pročišćava se samo 3.8 % ( 2002.g.).
Imperativ i osnovni zadatak hrvatskog društva je čuvanje kvalitete voda kroz:
  • Obavezno postavljanje kvalitetnih uređaja za pročišćavanje voda (danas ih nema dovoljno, a i postojeći nerijetko slabo funkcioniraju)
  • Obaveznu zaštitu izvorišta, podzemnih i površinskih voda od svih potencijalnih zagađenja
  • Školovanje stručnjaka i prosvjećivanje javnosti te posebno političara i svih onih koji odlučuju

Voda očito postaje ključna sirovina koja sve više postaje čimbenik ograničavanja gospodarskog i društvenog razvitka pa prema tome i čimbenik politike. Jesmo li svjesni hrvatske snage koja leži u vodi? Državni hidrometeorološki zavod u Republici Hrvatskoj već 60 godina aktivno sudjeluje u svim akcijama vezanim za hidrologiju i vodne resurse, kao što su: procjena vodnih resursa, davanje prognoza i upozorenja, te zaštita vodnih resursa.