Pijavice nad Jadranom - zahvaljujemo građanima na doprinosu u istraživanju

Posjetitelji DHMZ-ovih mrežnih stranica već nekoliko godina sudjeluju u anketi "Vidjeli ste pijavicu/tornado" opisujući svoja opažanja pijavica koje vrlo često dokumentiraju fotografijama.

Na osnovi opažanja zabilježenih u ovoj anketi, u novinskim člancima i na službenim meteorološkim postajama te na osnovi rezultata numeričkih modela, satelitskih slika i sondažnih mjerenja, meteorolozi DHMZ-a Tanja Renko, Tomislav Kozarić i Martina Tudor, istražili su 19 pijavica nad istočnim Jadranom u 2010. godini. Rezulati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu "Atmospheric Research" u radu pod naslovom "An assessment of waterspout occurrence in the Eastern Adriatic basin in 2010: Synoptic and mesoscale environment and forecasting method/ Pojava pijavice duž istočne obale Jadranskog mora u 2010. godini: sinoptička i mezoskalna analiza i prognostička metoda".

U radu je prikazana geografska i vremenska raspodjela pojave pijavica te učestalost tipova vremena najbitnijih za nastajanje pijavica. Identificirana su četiri glavna tipa: jugozapadno strujanje (SW), dolina u obliku dugog vala (LW), zatvoreno središte niskog tlaka (CLOSED) i dolina u obliku kratkog vala (SWT), u kojima najčešće nastaju pijavice. Dodatno su detaljno predstavljena četiri slučaja pojave pijavica, koji predstavljaju četiri osnovna tipa vremena, kako bi se dobio uvid u atmosfersko okruženje povoljno za razvoj pijavica tijekom cijele godine. U radu je predstavljena i povezanost pijavica s olujnim nevremenom.

Važnost ankete osobito je vidljiva iz diplomskog rada "Prostorno-vremenska raspodjela pijavica na Jadranu", meteorologinje Josipe Kuzmić koja je napravila preliminarnu klimatologiju pojave pijavica na Jadranu za razdoblje od 2001. do 2011. godine. Naime, veliki skok u broju pijavica opaženih 2010. i 2011. godine posljedica je upravo bolje dostupnosti informacija o pijavicama koje je omogućila anketa. Prostorna analiza je pokazala da se pijavice javljaju duž cijele obale, a posebno se ističu zapadna obala Istre, okolice gradova Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika te područje oko Palagruže. Dakle, uglavnom se radi o većim i gušće naseljenim gradovima pa je veća vjerojatnost da pijavica bude opažena.

Na Jadranu se pijavice najčešće javljaju tijekom ljetnih mjeseci, posebno u srpnju i kolovozu, zbog visokih temperatura mora. Analizom prizemnih i visinskih sinoptičkih karata uočeno je da najčešće nastaju za vrijeme jugozapadnog strujanja (SW), a osim gore navedena četiri tipa, pokazalo se da postoji još jedan tip vremena koji pogoduje nastanku pijavica na Jadranu bez gradijentno polje tlaka zraka (WG), koji je uveden kao peti tip. Ovi predstavljeni su u lipnju na međunarodnoj meteorološkoj konferenciji u Finskoj (7th European Conference on Severe Storms, Helsinki, 2013.).

Pozivamo vas da pročitate radove i dalje sudjelujete u anketi "Vidjeli ste pijavicu/tornado" kako bismo zajedno proširili spoznaje o ovoj pojavi, a time i o vremenu i klimi u Hrvatskoj.