Josip Goldberg − renesansni znanstvenik s kraja 19 st.

DHMZ, 18. 2. 2016. − Prije 130 godina, na današnji dan 1885. godine u Sarajevu rodio se Josip Goldberg svestran i marljiv znanstvenik, koji je ostavio velik trag osobito u meteorologiji, klimatologiji, oceanografiji i seizmologiji.

Fiziku i matematiku studirao je u Beču, gdje je i doktorirao 1914. Bio je gimnazijski profesor u Mostaru i Sarajevu (1908. − 1927.), potom motritelj na Geofizičkom zavodu u Zagrebu (1927. − 1955.), te njegov predstojnik (1951. − 1955.). U to vrijeme Geofizički zavod bio je smješten na Griču 3, u zgradi današnjeg DHMZ-a.

Goldberg je utemeljitelj studija geofizike (1948.) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu te je među studentima slovio kao najdraži profesor. Kao akademik osnovao je Institut za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZU (1958) i njegov opservatorij na Medvednici (1959).

Bavio se problemima teorijske fizike i geofizike. U geofizici je najviše važnosti pridavao istraživanju klime, prvi je u Hrvatskoj uveo obvezna tumačenja ustanovljenih klimatskih činjenica, prvi se bavio istraživanjem klimatskih promjena u nas te je prvi započeo s teoretskim istraživanjima fizike oblaka. Značajnu ulogu imao je u fizičkoj oceanografiji gdje je proučavao i organizirao istraživanje seša u Bakarskom zaljevu.

Objavio je velik broj znanstvenih, stručnih i popularnih članaka, te je autor udžbenika iz astronomije i fizike za srednje škole, te je u svoje doba bio jedan od najčitanijih popularno znanstvenih pisaca u nas. Neki udžbenici koje je pisao Goldberg doživjeli su i respektabilnih 10 izdanja. Valja napomenuti da je u vrijeme Drugog svjetskog rata, zbog progona Židova, svoje radove potpisivao s Letnik, djevojačkim prezimenom svoje majke.

Osim znanosti, Goldberga je interesirala i umjetnost. Bio je muzički obrazovan i glazbom se bavio od najranije dobi. U Sarajevskoj filharmoniji svirao je prvu violinu i bio je njezin predsjednik. Osim glazbe, ljubav nije krio ni prema likovnoj umjetnosti i filozofiji u kojoj je posebno isticao Johanna Wolfganga von Goethea koji je, kao i on sam, povezivao pjesništvo i znanost.

Goldbergov uspjeh i rad mogu se sažeti u jednoj njegovoj rečenici:

"Onaj za koga postoji radno vrijeme neće nikada mnogo postići."