Kad nas proljetnice iznenade

DHMZ, 26. 2. 2016. - Još jedna proljetnica, visibaba, procvjetala nam je jučer u dvorištu upravne zgrade DHMZ-a na Griču 3. Već se par tjedana razne proljetnice mogu vidjeti po mnogim zagrebačkim parkovima, dvorištima i na livadama. Iako smo još uvijek i astronomski i kalendarski u zimi, ovakvo uranjeno buđenje prirode sve je češća pojava.

Mogući razlog su klimatske promjene koje predstavljaju jednu od najozbiljnijih prijetnji prirodi te uzrokuju promjene koje se posebno odnose na raspodjelu i brojnost biljaka i životinja kao i na vrijeme bioloških zbivanja. Zanimljivo je istaknuti kako biljke prve reagiraju na promjene topline te je praćenje razvojnih faza biljaka, čime se bavi znanstvena disciplina fenologija, dobar pokazatelj klimatskih promjena.

U umjerenim geografskim širinama poznata je korelacija između srednje dnevne temperature zraka i razvoja bilja, a s tim u vezi i nastup nekog od šest fenoloških doba. Prvo je pretproljeće koje traje u razdoblju kada je srednja dnevna temperatura zraka od 0 C do 5 C. U proljeću ta je temperatura između 5 C i 15 C. Kad srednja dnevna temperatura prijeđe 15 C , počinje ljeto. Početak jeseni označava ponovno spuštanje temperature zraka ispod 15 C i traje sve dok se temperatura ne spusti do 5 C. S tim događajem nastupa predzimsko razdoblje, a prava zima se javlja kada temperatura zraka poprimi negativne vrijednosti.

U osnovnoj mreži meteoroloških postaja DHMZ-a nalazi se preko 50 fenoloških diljem Hrvatske na kojima se prate razvojne faze određenih biljaka. Ti podaci su vrijedan izvor informacija za agrometeorologiju i praćenje klimatskih promjena.

Duljina vegetacijskih razdoblja biljaka ovise o količini oborine i temperaturi te se promjene ovih meteoroloških parametara direktno odražavaju na njihov rast. Primjer su rezultati istraživanja iz Pekinga koji su pokazali da globalno zagrijavanje utječe na raniji početak vegetacije biljaka kao što je i obični jorgovan. Inače, obični jorgovan je referentna biljka u fenologiji jer raste u većini klimatskih područja neovisno o geografskoj širini. Raniji početak listanja i cvatnje običnog jorgovana uočen je i u istraživanju koje je provedeno u Hrvatskoj. Taj negativan trend još je jednom pokazao kako povećan broj toplih dana u posljednjem desetljeću utječe na rani početak vegetacije u prirodi.

Uzročno-posljedična veza između čovjekove djelatnosti i klimatskih promjena koje je prouzrokovao, ima izravan utjecaj i na proljetnice koje se ubrajaju u ugrožene biljne vrste, a česta su meta i ilegalnih berača koji ih sakupljaju u velikim količinama.

Proljetnice, kao što im i ime govori, navješćuju proljeće - buđenje prirode, te su često simbol novog početka. Zbog tog simboličkog značenja zauzimaju posebno mjesto u kulturi i brojnim narodnim običajima, mitovima i legendama. Tako je npr. u slavenskoj mitologiji Vesna, božica proljeća prikazana s cvijetom u kosi i buketom proljetnica u rukama.

Kraj zime i uživanje u prvom proljetnom cvijeću, svakako je nešto što nam priroda bezuvjetno daje, a na nama je da odlučimo želimo li još dugo uživati u tim njezinim darovima.