Vrijeme je na našoj strani − 70 nam je godina tek

DHMZ, 29. 8. 2017. − Prije 70 godina, Uredbom Vlade NR Hrvatske, 27. 8. 1947. osnovana je Uprava hidrometeorološke službe − današnji DHMZ. Sve do osnutka DHMZ-a, hidrološka i meteorološka služba na teritoriju Hrvatske nisu bile objedinjene, ali već je stvoreno vrijedno i respektabilno intelektualno te infrastrukturno nasljeđe u obje djelatnosti:

  • uspostavljena je regulatorna mreža meteoroloških postaja sa standardima motrenja na njima, koje je postavio upravitelj Meteorološkog opservatorija na Griču − Andrija Mohorovičić,
  • uspostavljena je regulatorna mreža hidroloških postaja,
  • uspostavljena je agrometeorološka postaja u Križevcima 1898. u sklopu Gospodarskog i šumarskog učilišta,
  • Andrija Mohorovičić počeo je 1893. držati redovnu nastavu iz meteorologije,
  • prve pisane vremenske prognoze za Zagreb počinju se objavljivati dvadesetih godina 20. stoljeća
  • pomorska meteorološka služba počinje u Hrvatskoj svoj razvoj u 19. stoljeću,
  • počeci zrakoplovne meteorološke službe povezani su sa uspostavom meteorološke postaje u sklopu zračne luke na Selskoj cesti u Zagrebu 1. 11. 1923.

Nakon osnutka 1947. do danas, slijedi 70 godina organiziranog operativnog i istraživačkog rada u meteorologiji, hidrologiji i kvaliteti zraka.

Osnutak i razvoj mreže meteoroloških postaja

    Meteorološka motrenja objedinjuju dvije vrste podataka - vizualna opažanja vremenskih pojava kao što su oblaci, vjetar, oborina, atmosferske optičke i akustičke pojave, nepogode i slično, te instrumentalna mjerenja temperature, vlažnosti i tlaka zraka, smjera i brzine vjetra, količine oborine, osunčavanja i slično. Takva kompleksna motrenja započela su u svijetu koncem 18. stoljeća, a u Hrvatskoj u prvoj četvrtini 19. stoljeća

Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. Nažalost, ta je meteorološka postaja kasnije imala prekide u radu. Nakon postaje u Dubrovniku slijedile su postaje svuda po Hrvatskoj i do 1900. osnovano je 160 postaja.

Uprava nad mrežom nije bila jedinstvena. Do 1900. dio postaja je bio pod austrijskom službom, dio pod mađarskom službom, a manji dio pod mornaricom ili u privatnim rukama. Od 1901. odlukom zemaljske vlade sve postaje na području banske uprave stavljene su pod nadzor Meteorološkog opservatorija Zagreb Grič, kojem je na čelu bio Andrija Mohorovičić. On je odmah počeo provoditi kontrolu podataka i pripremati ih za objavljivanje, te je dao sljedeći naputak motriteljima kako motriti i unositi podatke:

Tko si tu moralnu dužnost preuzme, da nešto bilježi, neka to ili u redu bilježi ili uopće neka ne bilježi. Bolje je ništa nego loše.

Daljnje političke prilike definirale su upravu nad mrežom postaja na današnjem teritoriju Hrvatske. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Geofizički zavod vodio je nadzor nad svim postajama, pa i onim iz Bosne, te nad zrakoplovnim i pomorskim. Podaci mjerenja objavljivani su u godišnjacima Geofizičkog zavoda gdje su izrađivane i sve potrebne analize i elaborati za razne korisnike.

Uspostavom Uprave hidrometeorološke službe mreža postaja, dio osoblja, inventara i arhive Geofizičkog zavoda predan je Upravi.

    Najstarija postaja s neprekidnim meteorološkim motrenjima u Hrvatskoj je Zagreb Grič. Na toj postaji motrenja su započela 1. 12. 1861. godine i obavljaju se do danas bez i jednog dana prekida. Postoji još nekolicina postaja u Hrvatskoj sa stoljetnim nizovima meteoroloških podataka: Osijek, Požega, Gospić, Crikvenica i Hvar.

Povijest hidrologije i hidrološka služba u Hrvatskoj

17. st. prve bilješke o visini vodostaja u Hrvatskoj

1817. prva hidrološka postaja na rijeci Savi kod Stare Gradiške (prije 200 godina!). Nedugo zatim slijedi osnivanje još nekoliko hidroloških postaja na Savi, Dravi, Dunavu i Kupi.

1840. Leonard Barun von Zornberg započinje prva mjerenja protoka u Hrvatskoj na rijeci Savi i provodi ih do 1844.

1866. Lapajine uspostavlja službu mjerenja protoka u okviru građevinskog odsjeka Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu i do 1918. obavljeno je 181 mjerenje

1891. Objavljeni prvi podaci o vodostaju: Opažanja vodostjih na riekah u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji na Savi od godine 1817- 1899

Uprava nad hidrološkom službom do 1918. bila je pod Centralnim hidrološkim uredom u Beču.

U razdoblju između dva svjetska rata hidrološka služba bila je prvo u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i voda, a zatim pod Hidrotehničkim odjelom Ministarstva građevinarstva u Beogradu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata o postajama brigu vodi Odsjek za vodogradnje Ministarstva prometa i javnih radova. Nakon rata hidrološka služba nalazila se u sastavu Hidrološkog zavoda Ministarstva građevine, a 1947. postaje sastavni dio Uprave hidrometeorološke službe - današnji DHMZ.

    Iako 1894. nije bilo povezanosti meteorološke i hidrološke službe Andrija Mohorovičić, upravitelj Meteorološkog opservatorija na Griču, predložio je odjelu za unutarnje poslove Zemaljske vlade Naputak za motrenje i bilježenje odnošajah leda, što ga je izradio, pa je bio i primjenjivan u praksi.

Povijest prognostičke službe

    U Europi su se prve prognostičke službe počele razvijati sredinom 19. stoljeća, prvenstveno radi upozoravanja na opasna i štetna vremenska zbivanja. Prve prognoze za javnost objavljene su u Engleskoj 1861.

Do završetka Prvog svjetskog rata nije bilo organizirane prognostičke djelatnosti u Hrvatskoj, ali je bilo stanovitih oblika te djelatnosti:

  • podaci vremenskih opažanja iz Zagreba, Hvara, Malog Lošinja i Pule dostavljaju se u Beč radi uključivanja u međunarodni sustav vremenskog izvješćivanja i bilježenja na vremenskim kartama (od 1892. podaci Zagreba su redovito prisutni na vremenskim kartama),
  • 1905. na Meteorološkom opservatoriju na Griču uvode se posebna mjerenja u 12 h radi dostavljanja međunarodnom telegrafu,
  • 1901. brzojavom u Zagreb dolaze prvi sinoptički izvještaji, a radijem od 1913.

Nakon Prvog svjetskog rata, na poticaj gospodarstva i zahtjev vlade, obavljaju se pripreme (nabava radio uređaja za prijam vremenskih izvješća iz Europe i obuka stručnjaka) za uspostavljanje sustavnog izrađivanja i objavljivanja prognoze vremena.

Od 17. 12. 1920. do 30. 1. 1922. počinju se redovito crtati sinoptičke karte, izrađivati pregledi vremena i vremenske prognoze za javnost, koje se objavljuju u dnevnim novinama, na meteorološkom stupu na Zrinjevcu, u izlozima uredništva novina. Prognostičar je bio Andro Galić.

1926. kratkotrajna obnova prognostičke djelatnosti. Prognozom se bavi Milan Kovačević. Uvedena su poboljšanja u metode prognoziranja praćenjem promjene tlaka (Vercellijeva metoda) .

Od 1. 1. 1938. Prognostičku službu na teritoriju cijele tadašnje Jugoslavije preuzimaju vojne ustanove u Zemunu i Splitu.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata (kada su se vremenski podaci smatrali tajnom) rad na prognozi vremena u Geofizičkom zavodu uglavnom je teoretske naravi i njome se bave: Ante Obuljen, Branko Maksić, Stanko Bilinski, Radovan Vernić i Ljudevit Brozović.

1945. obnavlja se prognostička djelatnost. Izrađuju se kratkoročne prognoze i objavljuju preko Radio Zagreba. Nositelji tog posla bili su Ante Obuljen i Branko Maksić, koji su i začetnici prognostičke službe u Upravi hidrometeorološke službe.

    Andrija Mohorovičić, upravitelj opservatorija na Griču, je u razdoblju 1893. − 1914. izdavao prognoze za područje Zagreba ondašnjim novinama, a na osnovu motrenja u ovom Zavodu i vlastitog iskustva.

Osnivanje i naziv DHMZ-a

Vlada NR Hrvatske uredbom (NN br. 77, od 27. 8. 1947.) osniva Upravu hidrometeorološke službe iz Hidrološkog zavoda i meteorološke službe koja je do tada bila u sklopu Geofizičkog zavoda sa sjedištem u Zagrebu.

Zakonom o organizaciji republičke uprave naziv službe je 1956. promijenjen u Hidrometeorološki zavod NR Hrvatske, kasnije dobiva naziv Republički hidrometeorološki zavod, a nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. postaje Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).

Izdvojeno iz prošlosti razvoja DHMZ-a:

1949. započinje praćenje razine podzemne vode

1951. organizirana agrometeorološka opažanja: fenološka i temperature tla

1955. uspostava radiosondažnih mjerenja

1956. početak humane biometeorologije

1976. DHMZ dobiva status znanstveno − istraživačke pravne osobe

1981. početak sustavnog praćenja kvalitete zraka

1986. započinje korištenje satelitskih slika u prognostičkoj službi

1994. postavljen je suvremeni radar na Bilogori

1996. sporazum o suradnji na razvoju ALADIN projekta

1949. započinje praćenje razine podzemne vode

Prema dostupnim podacima početak praćenja razine podzemne vode na području Hrvatske datira iz 1949. Iz te godine postoje podaci mjerenja za jedan kopani bunar u selu Sop (oko 20 km jugoistočno od Zagreba), a mjerenja na toj lokaciji obavljaju se i danas.

U svrhu praćenja režima podzemne vode DHMZ prikuplja podatke o razini podzemne vode na dvije osnovne mreže: na slivu Save i na slivu Drave.

    Podzemna voda je mineralna sirovina koju koristimo u svakodnevnom životu. Za optimalno gospodarenje vodnim resursima i planiranje po načelima održivog razvoja potrebne su kvalitetne hidrološke podloge temeljene na hidrometrijskim podacima o podzemnim vodama.

    Razina podzemne vode mjeri se u metrima ili centimetrima i predstavlja udaljenost od neke fiksne visinske točke ("kote nula") do dubine na kojoj su sve šupljine u tlu potpuno zasićene vodom (do vodnog lica podzemnih voda). Za fiksnu visinsku točku geodetski se treba odrediti nadmorska visina. Mjerenje razine podzemne vode provodi se u piezometarskim mjernim zdencima. Razina podzemnih voda može se mjeriti u unaprijed određenim terminima ili trajno registrirati (zapisivati) uporabom analognih ili digitalnih instrumenata za mjerenje razine podzemnih voda.

1951. organizirana agrometeorološka motrenja: fenološka i temperature tla

Iako se 1946. godina smatra početkom organiziranih fenoloških opažanja u Hrvatskoj, tek od 1951. ona su u sustavu DHMZ-a. Iste godine u DHMZ-u započinju sustavna mjerenja temperature tla.

    Fenologija je znanost koja proučava nastupe fenoloških faza (faza rasta bilja) i njihovu ovisnost o ekološkim čimbenicima, prvenstveno vremenu i klimi. Osnovu čine redovita fenološka opažanja na postajama koja se sastoje od bilježenja datuma početka razvojnih faza (nicanja, listanja, cvjetanja ...) odabranog bilja, te datuma prve paše pčela i medenja na važnijem medonosnom bilju.

    Temperatura tla je stupanj zagrijanosti tla i važna informacija prvenstveno za poljoprivredu, ali i za druge gospodarske grane (npr. cestovni promet). Mjeri se na utvrđenim dubinama (2 cm, 5 cm, 10 cm, 20 cm , 30 cm, 50 cm i 100 cm) pomoću geotermometara.

1955. uspostava radiosondažnih mjerenja

U okviru vojne pomoći SAD-a 1955. dobiveni su radioteodoliti i osnovane su dvije radiosondažne postaje, Zagreb i Split. Radiosondažna postaja u Splitu radila je do 1963., dok se radiosondažna mjerenja u Zagrebu provode i danas. Radiosondažna mjerenja u Zagrebu do 1959. provodila su se na lokaciji aerodroma na Borongaju, a nakon toga, na lokaciji meteorološkog opservatorija u Maksimiru.

Danas se radiosondažna mjerenja provode svakodnevno na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar-Zemunik.

1956. početak humane biometeorologije

Balneolog dr. sc. Leo Trauner došao je 1956. godine u DHMZ tražeći podatke i suradnju pri izradi klimatoloških prikaza za neka lječilišta (Hvar, Vela Luka, Brestovac) ili meteorološke podatke za određene vremenske prilike u kojima su kod bolesnika u lječilištima rađeni neki medicinski testovi. Suradnju je prihvatila Nada Štrok-Pleško, tada još meteorolog-početnik koja se nastavila baviti biometeorologijom i posvetila joj velik dio svog radnog vijeka.

U DHMZ-u sustavno se provode istraživanja na polju biometeorologije. U suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" izrađuje se biometeorološka prognoza koja je dostupna putem mrežnih stranica, u informativnim emisijama na radiju i televiziju i nekim dnevnim listovima. Na mrežnim stranicama dostupne su i prognoza osjeta ugode te UV indeksa.

1976. DHMZ dobiva status znanstveno − istraživačke pravne osobe

DHMZ od samog osnutka provodi i znanstvena istraživanja, a 1976. dobiva status znanstveno-istraživačke pravne osobe u području prirodnih znanosti. Provodi brojna istraživanja u suradnji sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i svijetu te predstavlja nacionalno središte izvrsnosti i znanja u području meteorologije i klimatologije. Rješenjem za obavljanje znanstveno−istraživačkog rada DHMZ je stekao mogućnost dobivanja potpora za provođenje znanstvenih programa i projekata, samostalno ili u suradnji s institucijama u inozemstvu i međunarodnim organizacijama, te poticaj za znanstveno−istraživačku suradnju s gospodarstvom i drugim znanstvenim ustanovama. Do sada DHMZ je sudjelovao u više od 40 domaćih i 30 međunarodnih znanstvenih projekata.

Znanstvenici nacionalnih službi međusobno surađuju sa svrhom unaprjeđenja znanja i pružanja usluga korisnicima, posebno u dijelu prognoze vremena, upozorenja na opasne vremenske pojave i informiranja javnosti, te planiranja sigurnog i isplativog rada različitih društvenih i gospodarskih subjekata iz područja poljoprivrede, energetike, graditeljstva, zdravstva, prometa, turizma, prostornog planiranja, industrije, zaštite okoliša ...

    Izdvojeni projekti (od 1996.) na kojima je sudjelovao DHMZ s partnerima uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja:
    • Višejezični pojmovnik meteorološkog nazivlja, jedinstveni pojmovnik takve vrste u Hrvatskoj. Služi svima kojima je meteorologija potrebna i njom se bave te naročito prevoditeljima.
    • Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja. Glavni rezultat je dijagnosticiranje klimatskih promjena u Hrvatskoj od početka 20. st. uz vidljiv pozitivan trend (rast) temperature zraka, najizraženiji posljednjih 50 (i još više posljednjih 25 godina), utjecaj na količinu oborine, pojavu suše, potencijalnu mogućnost požara.
    • Oluje i prirodne katastrofe u Hrvatskoj prate se u DHMZ-u godinama kroz znanstvene projekte, a cilj je unapređivanje znanja radi iskorištavanja prirodnih resursa, što u području energetike postaje sve važnije.
    • projekti vezani za istraživanje vjetra i sunčevog zračenja rezultirali su (uz Atlas vjetra koji je proizašao iz suradnje s HEP-om namijenjen naročito energetičarima i sudionicima u procesu planiranja proizvodnje energije iz energije vjetra) aplikacijom za vjetroelektrane, novim postajama za mjerenje sunčevog zračenja i novim vrstama prognoza što naročito koristi u energetici, zgradarstvu i zaštiti zdravlja.

1981. početak sustavnog praćenja kvalitete zraka

Sustavno praćenje kvalitete zraka najprije je počelo indirektno, preko mreže postaja za kvalitetu oborine koja je uspostavljena 1981. uključivanjem postaja Puntijarka i Zavižan u Program praćenja prijenosa i taloženja onečišćenja na području Europe (EMEP).

U razdoblju siječanj 2009. − svibanj 2010. u DHMZ-u je provođen Twinning projekt Europske unije Uspostava sustava praćenja i upravljanja kakvoćom zraka kojim je uspostavljen nacionalni sustav za praćenje i upravljanje kvalitetom zraka.

Danas je DHMZ odgovorno tijelo za Državnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka. Svi izmjereni podaci onečišćujućih tvari s postaja državne mreže dostupni su javnosti online preko portala Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj.

1986. započinje korištenje satelitskih slika u prognostičkoj službi

Meteorološki sateliti jedno su od najvećih tehničkih dostignuća druge polovice 20. stoljeća. Satelitska mjerenja i opažanja, zajedno s pojavom brzih računala bila su uzrokom prave revolucije u meteorologiji.

Danas satelitski podaci čine preko 90 % svih izmjerenih meteoroloških podataka u svjetskim razmjerima.

    4. 12. 2001. Republika Hrvatske postala je pridružena članica međuvladine organizacije EUMETSAT (Europska organizacija za eksploataciju meteoroloških satelita), dok je punopravna članica postala 2006. Prava i obveze koje proizlaze iz članstva u organizaciji EUMETSAT Republika Hrvatska ostvaruje isključivo preko DHMZ-a kroz koji ostvaruje prava raspolaganja sadašnjim i budućim satelitskim podacima i produktima te programskim paketima.

1994. postavljen je suvremeni radar na Bilogori

    Početak uvođenja radara u Hrvatskoj vezan je uz radarski navođenu obranu od tuče (70-ih godina 20. st.). Razvojem ovog sustava, rastao je broj radarskih centara koji su pokrivali sve veće područje, a 1982. nabavljena su dva suvremena radara s digitalnim videoprocesorom i dometom od 240 km koji su postavljeni na RC Puntijarka i RC Osijek. Obzirom na veličinu područja koje su sada prekrivali radari stvorila se mogućnost korištenja radara i za druge potrebe (u službi prognoze vremena) i korisnike: zrakoplovstvo, vodoprivreda, građevinarstvo. Sustavni razvoj radarske meteorologije počinje nakon osamostaljivanja Hrvatske i uključivanjem DHMZ-a u međunarodne projekte.

Nabavkom suvremenog radara na Bilogori, 1994. godine, cijela kontinentalna Hrvatska postala je dobro pokrivena radarskim mjerenjima. Jadranska obala slabo je pokrivena radarima, ali strukturnim projektom Modernizacije meteorološke mreže u Hrvatskoj − METMONIC predviđeno je postavljanje tri meteorološka radara na Jadranu čime bi se postigla pokrivenost cijele Hrvatske radarskim mjerenjima.

Na mrežnim stranicama DHMZ-a dostupne su svakih sat vremena slike s radara u Osijeku, na Bilogori i Puntijarci te kompozit − jedinstvena radarska slika s ta tri radara.

1996. sporazum o suradnji na razvoju ALADIN projekta

Predstavnici DHMZ-a su 25. 11. 1996. potpisali sporazum o suradnji na razvoju ALADIN projekta.

Predoperativni svakodnevni proračun ALADIN modela u DHMZ-u započeo je krajem 2000. godine, a u ožujku 2002. krenuo je potpuno operativni ALADIN model za područje Hrvatske.

    Prognoza vremena ima svakojakih − kratkoročnih, srednjoročnih, dugoročnih, subjektivnih i objektivnih. Na mrežnim stranicama DHMZ-a svakodnevno se mogu pratiti, osim subjektivnih prognoza meteorologa za danas i sutra za Hrvatsku i Zagreb i objektivne trodnevne i sedmodnevne prognoze za niz mjesta u Hrvatskoj i svijetu. Subjektivne svaki dan pišu prognostičari, na temelju rezultata više prognostičkih modela, satelitskih i radarskih slika, te svog znanja i iskustva.

    Objektivne prognoze vremena izravan su rezultat jednog od prognostičkih modela (ALADIN ili ECMWF) i na njima prognostičari ne rade ispravke. Dosadašnje praćenje ostvarenja prognoza pokazalo je da temperatura izravno uzeta iz modela odstupa od stvarnih vrijednosti mnogo više od službenih prognoza meteorologa. Stoga prognoze modelom valja shvatiti tek kao trend vremena, tj. najavu dana u kojima se očekuju zatopljenja i/ili zahladnjenja, kao i oborina. Također, ne smije se zanemariti pouzdanost prognoza koja je sve manja, što je prognostičko razdoblje dulje.

Pogled u budućnost

Danas je DHMZ respektabilna organizacija koja pruža velik broj podataka i informacija neizostavnih u svim segmentima društva: od svakodnevnog života građana do donošenja politika i strategija, od lokalne do državne razine.

Informacije koje DHMZ pruža neophodne su za održivi razvoj i izgradnju, zaštitu zdravlja građana, okoliša te prirodnih i kulturnih spomenika i osiguravanje uvjeta za siguran i ugodan život. Dosadašnja ostvarenja DHMZ obvezuju da i u budućnosti nastavi rast i razvoj svih djelatnosti, stoga razvojni planovi DHMZ-a uključuju:

  • Strateške projekte kojima će se u potpunosti rekonstruirati i modernizirati mreža meteoroloških i hidroloških postaja te postaja za mjerenje kvalitete zraka. Projektima METMONIC, VEPAR i AirQ planira se značajno poboljšati kvaliteta mjerenja, osigurati češći, prostorno gušći i pouzdaniji podaci, i tako stvoriti preduvjeti za pružanje podrške svim granama gospodarstva kao i izradu brojnih proizvoda te pružanje još kvalitetnijih usluga korisnicima;
  • Sudjelovanje u izradi strategije, a kasnije i u provedbi prilagodbi na klimatske promjene;
  • Regionalni pomorski meteorološki centar u sklopu kojeg se prikupljaju podaci za cijeli Jadran i što omogućuje da sve aktivnosti na moru budu sigurnije i učinkovitije;
  • Izgradnju nove upravne zgrade DHMZ-a;
  • Nastavak primijenjenih znanstvenih istraživanja okrenutih čistim izvorima energije, zaštiti zraka, klimatskim promjenama;
  • Obrazovanje novih kadrova u skladu sa svjetskim trendovima kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri dao doprinos razvoju Hrvatske.

Ukratko i sljedećih 70 godina vrijeme je na našoj strani!

    Ovaj tekst je kratki put kroz vrijeme u prošlost DHMZ-a, iz kojeg su izdvojeni tek neki segmenti iz bogate intelektualne ostavštine bivših i sadašnjih djelatnika. Za daljnje informacije posjetite stranice Knjižnice DHMZ-a te rubriku Publikacije.