Siječanj k'o veljača, a veljača...?!

DHMZ, 1. veljača 2013. - Nakon prosinca (http://klima.hr), po temperaturi prosječnog, a po oborini prosječnog do vrlo kišnog, siječanj je u većini Hrvatske bio topao, te prosječan do ekstremno kišan.

Višak oborine u mnogim je krajevima vrlo vjerojatan i u veljači, čija se temperatura ne očekuje odveć različitom od prosjeka. No, iznenađenja su u dugoročnim prognozama moguća.

Siječanj.

Srednja mjesečna temperatura zraka u većini je mjesta bila bliža prosječnoj za veljaču, nego za najhladniji mjesec u godini. Štoviše, odstupanje je većinom bilo takvo da bi i za veljaču bilo malo više od prosjeka, a zadarskih bi 7,5°C čak zaslužilo ocjenu «toplo» i u veljači. Količina oborine bila je kojekako raspoređena, ali svakako valja spomenuti rekorde – u Karlovcu, Ogulinu, Pločama, Rabu, Senju i na Zavižanu nikada u povijesti mjerenja u siječnju nije izmjereno toliko oborine kao ove godine. Pritom je «pala» i apsolutno najviša siječanjska količina – do jučer je bilo riječkih 448 litara po četvornome metru iz 1979. godine, a sada su to 463 litre koje su izmjerili motritelji obitelji Vukušić na Zavižanu. Naravno, pritom su nadmašene i mnoge najviše dnevne količine oborine, ne samo na većini spomenutih postaja, nego i na primjerice Bilogori i zračnoj luci Pleso, te u Sisku. Rekordi u visini snježnog pokrivača već su bili spominjani sredinom siječnja, no za moguću utjehu onima koji su se načistili snijega valja spomenuti do sada u povijesti mjerenja ne zabilježenu siječanjsku debljinu snježnog pokrivača u Krapini i Križevcima, te na zagrebačkim postajama Grič, Pleso i Maksimir, gdje je 67 cm debeli snježni pokrivač izmjeren 15. siječnja u 7 sati apsolutni rekord.

Veljača.

Snijega će biti i u veljači, osobito u njezinoj prvoj polovici, za koju je velika vjerojatnost da će u većini krajeva biti barem malo hladnija nego što je uobičajeno, osobito na zapadu unutrašnjosti i dijelu sjevernog Jadrana. Prognoze za tjedne od 18. i 25. veljače daju povećanu mogućnost većinom prosječne srednje tjedne temperature, ponegdje i malo više, ponajprije na južnom i dijelu srednjeg Jadrana u trećem tjednu veljače. Količina oborine i dalje se očekuje nejednoliko raspoređena. Višak oborine najvjerojatniji je u prvom i trećem tjednu, osobito u Dalmaciji, te dijelu gorske Hrvatske i sjevernog Jadrana, dok je manji manjak oborine moguć uglavnom u istočnoj Hrvatskoj.

Proljeće.

Većina trenutačno raspoloživih prognoza za razdoblje ožujak-svibanj, a i za prve ljetne mjesece, daju povećanu vjerojatnost iznadprosječne topline. No, koliko god to nekima odgovara ili ne, ne smije se zaboraviti kako je riječ samo o dugoročnim prognozama. Njihova je pouzdanost posljednjih godina sve veća, ali su još daleko od toga da im se sasvim vjeruje. Primjerice, vjerojatnost da će siječanj u nekim mjestima, i na kopnu, i na moru, i sjevernom i južnom dijelu, imati rekordnu oborinu bila je iznimno mala, ali se ipak to dogodilo.

Stoga, dugoročne je prognoze dobro i zanimljivo razumijevati i pratiti, pa i planove dijelom prema njima prilagođavati, ali uvijek valja imati i pričuvno rješenje. A oni koji misle da su ne valjale, neka ih ne koriste. No, nek se zna da se i na tome u meteorologiji radi. I napreduje.

Uostalom, ni kratkoročnije prognoze nekada nisu bile tako pouzdane kao danas, a ni upozorenja na opasne vremenske pojave!
http://www.meteoalarm.eu/index2.php?country=HR&day=0&lang=hr_HR

Krunoslav Mikec i Zoran Vakula