Kako upravljati sušom u zemljama Dunavske regije?

DHMZ, 5. 6. 2017. − Prvo nacionalno predstavljanje međunarodnog EU projekta "DriDanube - Rizici od suše u Dunavskoj regiji" i radionica održani su u petak 2. lipnja 2017. u Kući Europe, Augusta Cesarca 4, Zagreb, u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda, glavnog projektnog partnera iz Hrvatske.

Skup je bio podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu je predstavljen projekt i prikazano je trenutno stanje upravljanja sušom u Hrvatskoj, te koje se strategije i alati koriste, a u drugom dijelu su predavači govorili kakav utjecaj ima suša, kao jedna od očekivanih posljedica klimatskih promjena, na poljoprivredu i koji su do sada alati primijenjeni u Hrvatskoj na prilagodbu suši.

Suše i nestašica vode sve više pogađaju zemlje Dunavske regije, uzrokujući negativne učinke na ekonomiju i blagostanje građana. Stručnjaci DHMZ-a već se godinama bave istraživanjima suše, te su sudjelovali na nekoliko velikih međunarodnih projekata vezanih uz sušu i istraživanje klimatskih promjena (DMCSEE, EURO-AGRIWAT, CARE...). Skup je otvorio dr. sc. Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice, koji se i sam bavi istraživanjima vezanim uz sušu.

Cilj projekta DriDanube je dogovaranje ujednačenih standarda vezanih za izdavanje upozorenja na sušu, procjenu rizika od suše te pravovremen i kvalitetan odgovor na sušu koji će biti definiran zajedničkom strategijom zemalja Dunavske regije. Na projektu sudjeluje 10 zemalja. Iz Hrvatske sudjeluju DHMZ kao glavni, nacionalni partner i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE) kao pridruženi strateški partner. Voditeljica DriDanube projekta za Hrvatsku, mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin predstavila je aktivnosti i očekivane rezultate projekta s posebnim naglaskom na one aktivnosti koje će se provoditi u Hrvatskoj.

MZOE je nositelj vodne politike u Republici Hrvatskoj. Uprava vodnog gospodarstva u sklopu MZOE obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: upravljanje vodama; praćenje i prilagođavanje vodnog gospodarskog razvitka s potrebama ukupnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske. Navodnjavanje je jedna od mjera kojom se štete od suše mogu smanjiti, a u nekim područjima i potpuno izbjeći. Elizabeta Kos, pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike za vodno gospodarstvo govorila je o provedbi Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj.

Jedna od očekivanih posljedica klimatskih promjena je suša koja, između ostalog, direktno utječe na učinkovito i održivo upravljanje vodama. Hrvatske vode upravljaju Hrvatskim javnim vodnim dobrom. Alan Cibilić, zamjenik voditeljice Zavoda za vodno gospodarstvo u Hrvatskim vodama, predstavio je dugoročne planske dokumente upravljanja vodama.

Drugi dio skupa započeo je izlaganjem dr. sc. Ivana Danjeka, pomoćnika ravnatelja Savjetodavne službe i agronoma koji je govorio o ublažavanju utjecaja klimatskih promjena, pa tako i suše, na poljoprivredu - gospodarsku granu jako osjetljivu na sušu.

Suša je ekstremna hidrološka pojava. U Hrvatskoj je objavljen relativno mali broj radova koji se bave sušom. To je ujedno bila i osnovna motivacija prof. dr. sc. Lidije Tadić s Građevinskog fakulteta u Osijeku i njezinih suradnika, da naprave analizu suše u Hrvatskoj u njezinom kontinentalnom dijelu gdje je poljoprivreda važna gospodarska grana, a posljednjih godina trpi velike štete od suše.

Jedan od načina prilagodbe poljoprivrednih kultura na sušu je njihovo oplemenjivanje kako bi im se povećala tolerantnost prema suši. O oplemenjivanju kukuruza na tolerantnost prema suši govorio je dr. sc. Mirko Jukić, s BC instituta.

Početkom travnja započeo je VITCLIC, znanstveni projekt koji se bavi utjecajem klimatskih promjena, pa tako i suše, na vinogradarstvo. Više o projektu i projektnim aktivnostima govorila je doc. dr. sc. Maja Telišman Prtenjak, s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Skup je završio raspravom koju je moderirala dr. sc. Višnja Vučetić, voditeljica Službe za agrometeorologiju na DHMZu i predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog društva. U raspravi je bilo govora o iskustvima i viđenjima kako upravljati sušom te kako se pripremiti na nju.

Projekt DriDanube je financiran iz programa Interreg Dunav u iznosu od 1 974 750 € i trajat će 30 mjeseci.

Sljedeća nacionalna radionica predviđena je za drugu polovicu 2018. godine kada će biti napravljen trening za krajnje korisnike i donosioce odluka.

Program i prezentacije s radionice dostupni su ovdje.