Međunarodni dan zaštite ozonskog sloja

DHMZ, 12. 9. 2014. - Opća skupština UN-a 1994. godine je proglasila 16. rujna Međunarodnim danom zaštite ozonskog sloja, obilježavajući na taj način datum kada je 1987. godine potpisan "Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač". Na temelju notifikacije o sukcesiji Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 8. listopada 1991. NN-MU br. 12/93.

     Ozonski sloj je krhki omotač koji umanjuje utjecaj štetnih sunčevih ultraljubičastih zraka na Zemlju i tako čuva život na našem planetu. Ozon je ustvari poseban oblik kisika dok je molekula kisika koji dišemo sačinjena od dva atoma kisika (kemijska formula glasi O2), ozon je sačinjen od tri atoma kisika (s kemijskom formulom O3). Premda ozon čini vrlo mali dio Zemljine atmosfere, njegovo postojanje u obliku omotača na visinama između 10 i 30 km, nužno je za ljudski opstanak. Ovdje treba spomenuti da ozon u višim slojevima atmosfere štiti život na Zemlji, dok je pojava povišenih koncnetracija ozona pri tlu štetna za ljude, životinje i biljke.

     Ozonska rupa, termin koji je prvi puta skovao nobelovac Sherwood Rowland, ustanovljena je 1985. godine kada je satelitska snimka ozonske rupe obišla svijet i postala simbolom prijetnje koja se nadvila nad Zemlju, a opisuje uočenu pojavu iznimno niskih koncentracija ozona u stratosferi, primarno nad polarnim krajevima. Zahvaljujući odlukama iz Protokola, kontrolirano korištenje tvari koje ugrožavaju ozon i njihova sve manja uporaba nisu samo pomogle očuvanju ozonskog omotača za današnju i buduće generacije već su, s obzirom na to da veliki dio tvari koje ugrožavaju ozon ujedno pripada grupi stakleničkih plinova, doprinijele globalnim naporima za smanjenje klimatskih promjena. Očuvanje ozona doprinosi i očuvanju eko-sistema i ljudskog zdravlja, prije svega kroz manji broj slučajeva raka kože te oštećenja vida.

Upravo zbog utjecaja koji je Protokol iz Montreala imao na svjetsku zajednicu, danas možemo reći da će se ozonski omotač, ako zadrži isti tempo oporavka, većim dijelom regenerirati za dvadesetak godina. Zbog toga se ovaj Protokol danas općenito smatra jednim od najuspješnijih sporazuma za očuvanje okoliša. Kako je Ban Ki-Moon, glavni tajnik UN-a, u svojem obraćanju javnosti povodom Međunarodnog dana zaštite ozonskog sloja naglasio: "Protokol iz Montreala pokazao je kako odlučna akcija međunarodne zajednice, uključujući privatni sektor, može postići značajne rezultate za opće dobro. Ovo je primjer iz kojega bismo trebali učiti i primijeniti stečena znanja u hitnoj akciji ublažavanja i smanjivanja klimatskih promjena".

Prikaz stanja ozonskog sloja iznad Antarktika na dan 9. rujna 2014. Ljubičasta i plava pokazuju gdje je ozonski sloj najtanji, a žuta i crvena gdje je ozona najviše. Izvor: NASA.