Preliminarni izvještaj WMO-a o statusu globalne klime u 2016.

2016. na putu je da obori čak i rekorde iz 2015.

WMO, 14. 11. 2016. Vrlo je vjerojatno da će 2016. godina biti najtoplija u povijesti mjerenja, te da će globalne temperature biti još više od rekordnih temperatura zabilježenih u 2015. Preliminarni podaci pokazuju da su globalne temperature u 2016. oko 1,2 C više od predindustrijskih vrijednosti prema procjeni Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

U razdoblju između siječnja i rujna 2016. globalne temperature bile su oko 0,88 C više od prosjeka (14 C) za referentno razdoblje 1961. 1990., kojeg WMO koristi kao osnovicu. Temperature su u prvim mjesecima 2016. porasle zbog snažnog El Niña iz 2015. 2016. Preliminarni podaci za listopad pokazuju da su temperature još uvijek na dovoljno visokim vrijednostima da 2016. ostane zabilježena kao najtoplija godina u povijesti mjerenja. To bi značilo da je 16 od 17 najtoplijih godina u povijesti mjerenja bilo u ovom stoljeću (1998. jedina je u prošlom stoljeću).

Dugoročni pokazatelji klimatskih promjena također su rekordni. Koncentracije najvažnijih stakleničkih plinova u atmosferi nastavljaju rasti i obarati rekorde. Arktički led ostao je na vrlo niskim vrijednostima, posebno početkom 2016. i u razdoblju ponovnog smrzavanja u listopadu, a došlo je i do značajnog i vrlo ranog topljenja Grenlandskog ledenog pokrova.

Na povećane temperature oceana utjecao je El Niño, koji je doprinio blijeđenju koraljnih grebena i iznadprosječnom podizanju razine mora.

Dosad je najsmrtonosniji događaj u 2016. bio uragan Matthew, koji je prouzročio najgoru humanitarnu krizu na Haitiju od potresa 2010. godine. Ekstremni vremenski događaji tijekom godine prouzročili su značajne društveno-ekonomske gubitke u svim krajevima svijeta.

Još jedna godina, još jedan rekord. Temperaturni rekordi postavljeni u 2015. bit će oboreni u 2016., rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas. Dodatna toplina prouzročena snažnim El Niñom je nestala, ali toplina prouzročena globalnim zagrijavanjem nastavit će se, rekao je.

U dijelovima arktičke Rusije temperature su bile 6-7 C iznad dugogodišnjeg prosjeka. U mnogim drugim arktičkim i subarktičkim regijama Rusije, Aljaske i sjeverozapadne Kanade temperature su bile najmanje 3 C iznad prosjeka. Navikli smo mjeriti temperaturne rekorde u desetinama stupnja, a ovo je drugačije, rekao je g. Taalas.

Učestalost i utjecaj ekstremnih vremenskih događaja porasli su uslijed klimatskih promjena. Toplinski valovi i poplave koji su se prije događali jednom u generaciji postaju sve češći. Zbog podizanja razine mora porasla je i izloženost olujnim usporima koji se povezuju s tropskim ciklonima, rekao je.

Pariški sporazum stupio je na snagu rekordno brzo i s rekordnim globalnim brojem potpisnika. Svjetska meteorološka organizacija poduprijet će provođenje Pariškog sporazuma u djelo.

WMO radi na unaprjeđenju praćenja emisija stakleničkih plinova kako bi državama pomogla u njihovu smanjenju. Bolja klimatska predviđanja na vremenskim skalama od tjedana do desetljeća pomoći će ključnim sektorima kao što su poljoprivreda, vodno gospodarstvo, zdravstvo i energetika u planiranju i prilagodbi budućnosti. Više vremenskih prognoza fokusiranih na utjecaj i ranih sustava upozorenja spasit će živote sada i u godinama koje dolaze. Prisutna je velika potreba za jačanjem ranih upozorenja o katastrofama i mogućnosti klimatskih službi, posebno u zemljama u razvoju. To je moćan način za prilagodbu klimatskim promjenama, rekao je g. Taalas.

WMO je objavila preliminarnu izvještaj za 2016. kako bi pružila informacije za 22. konferenciju stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP-22) koja se održava u marokanskom gradu Marakešu. Finalni izvještaj bit će objavljen početkom 2017. Procjena prvi put sadrži podatke UN-ovih partnera o humanitarnom utjecaju.

Izvještaj nadopunjuje izvještaj o globalnoj klimi 2011. 2015., koje je također predan COP22 kako bi pružilo dugoročniju sliku o klimi i obradilo problem događaja koji traju više godina, poput suša. Izvještaj je pokazao da je više od polovice od 79 studija objavljenih u Bulletin of the American Meteorological Society između 2011. i 2014. ustanovilo da su klimatske promjene prouzročene ljudskim djelovanjem doprinijele ekstremnom klimatskom događaju kojim se studija bavila. Neke studije pokazale su da se vjerojatnost pojave ekstremnih vrućina povećala deset puta ili više.

Glavni naglasci

Temperature

Globalne temperature u razdoblju od siječnja do rujna 2016. bile su oko 1,2 C više od predindustrijskih vrijednosti i 0,88 C više od prosjeka za referentno razdoblje 1961.-1990. Posebno je toplo bilo tijekom prvih mjeseci u godini, uz rekordne mjesečne anomalije od +1,12 C u veljači i +1,09 C u ožujku. Operativni podaci za listopad iz ERA-Interim reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze pokazuju da su temperaturne anomalije u listopadu bile slične onima u svibnju i u rujnu.

U ogromnoj većini kopnenih područja temperature su bile iznad prosjeka u odnosu na razdoblje 1961. 1990. U dijelovima arktičke Rusije oko ušća rijeke Ob i u Novoj Zemlji bile su 6-7 C iznad prosjeka. U mnogim drugim arktičkim i subarktičkim regijama Rusije, Aljaske i sjeverozapadne Kanade temperature su bile minimalno 3 C iznad prosjeka. U više od 90 % kopnene površine sjeverne polutke, ne računajući tropska područja, temperature su bile minimalno 1C iznad prosjeka. Na južnoj polutci temperature su bile manje ekstremne, no mnoga područja svejedno su bila 1C ili više iznad prosjeka, uključujući i sjevernu Južnu Ameriku, sjevernu i istočnu Australiju i dobar dio južne Afrike.

Dio suptropske Južne Amerike (sjeverna i srednja Argentina, dijelovi Paragvaja i nizinski dio Bolivije) jedino je veliko kopneno područje gdje su zabilježene ispodprosječne temperature.

Oceani

U većini oceanskih područja temperature su bile više od normalnih, što je doprinijelo značajnom blijeđenju koralja i poremećajima morskih ekosustava u nekim tropskim vodama, uključujući Veliki koraljni greben nedaleko od australske obale i pacifičke otočne države kao što su Fidži i Kiribati. Na dijelovima Velikog koraljnog grebena zabilježena je smrtnost koralja koja je dosezala 50%.

Najizraženije područje s površinskim temperaturama mora nižim od normalnih bio je Južni ocean južno od 45. paralele (jug), posebno područje oko Drakeova prolaza između Južne Amerike i Antarktika, gdje su temperature mjestimično bile 1C niže od normalnih.

Globalne razine mora podignule su se za oko 15 milimetara između studenog 2014. i veljače 2016. uslijed El Niña, što je daleko više od trenda nakon 1993. od 3-3,5 mm godišnje. Početkom 2016. vrijednosti su dosegnule nove rekorde. Od veljače razine mora ostale su relativno stabilne.

Koncentracije stakleničkih plinova

Prosječne godišnje globalne koncentracije ugljičnog dioksida 2015. prvi put su dosegnule 400 dijelova po milijun (ppm). Inicijalna motrenja ukazuju da su u 2016. postavljeni novi rekordi. Na Cape Grimu u Australiji prosječna razina CO2 u kolovozu iznosila je 401,42 ppm u usporedbi s 398,13 ppm u kolovozu 2015. Na Mauna Loi na Havajima srednje tjedne koncentracije CO2 od 23. listopada iznosile su 402,07 ppm, u usporedbi s 398,50 ppm u istom razdoblju 2015., dok je vrijednost od 407,7 ppm zabilježena u svibnju 2016. najviša mjesečna vrijednost u povijesti mjerenja.

Snježni i ledeni pokrivač

Površina arktičkog leda čitavu godinu bio je daleko ispod normale. Sezonski minimum u rujnu iznosio je 4,14 milijuna četvornih kilometara, te s 2007. godinom dijeli drugo mjesto na ljestvici najnižih površina nakon 2012. Zimski maksimum u ožujku bio je najniži u povijesti mjerenja. Jesensko smrzavanje također je bilo mnogo sporije od normalnog: površina morskog leda koncem listopada bila je najniža u povijesti mjerenja za to doba godine.

Nakon nekoliko godina vrijednosti dobrano viših od normale, površina antarktičkog leda do početka 2016. pao je na razinu blizu normalne. Sezonski maksimum dosegnuo je gotovo mjesec dana ranije nego obično. Koncem listopada još uvijek je bio dobrano ispod normalne razine.

Ljetno otapanje Grenlandskog ledenog pokrova bilo je znatno iznad prosjeka razdoblja 1990.-2013., uz posebno snažno otapanje u srpnju, no bilo je manje od razina zabilježenih rekordne 2012. godine.

Događaji s velikim utjecajem

Mnogi vremenski događaji u 2016. imali su veliki utjecaj. Najznačajniji događaj s najvećim brojem žrtava bio je uragan Matthew u listopadu. Prema statistikama haićanske vlade s početka studenog, potvrđeno je da je uslijed uragana poginulo 546, a ozlijeđeno 438 ljudi. Prešavši Haiti, Matthew je krenuo prema sjeveru i nastavio sijati štetu na Kubi i Bahamima prije nego što je prešao na istočnu obalu Sjedinjenih država i pogodio kopno Južne Karoline, gdje je prouzročio velike poplave.

Tajfun Lionrock prouzročio je razorne poplave i odnio velike ljudske žrtve u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji, a ciklon Winston bio je najjači ikad zabilježeni tropski ciklon koji je poharao Fidži. Ukupno je u 2016. na svijetu zabilježeno 78 tropskih ciklona zaključno s 31. listopadom, što je blizu dugoročnog prosjeka.

U bazenu rijeke Yangtze u Kini došlo je do najvećih ljetnih poplava od 1999. godine, koje su usmrtile 310 ljudi i prouzročile štetu koja se procjenjuje na 14 milijardi američkih dolara. U poplavama i klizištima u šri Lanki sredinom svibnja poginulo je ili nestalo više od 200 ljudi, a nekoliko stotina tisuća je raseljeno. Sezonske oborine snažnije od normalnih u Sahelu dovele su do velikih poplava u bazenu rijeke Niger, koja je u Maliju dosegnula najveće razine vodostaja u posljednjih 50 godina.

Tijekom 2016. zabilježeno je nekoliko velikih toplinskih valova. Godina je počela s ekstremnim toplinskim valom u južnoj Africi, kojeg je još više pogoršala dugotrajna suša. Mnoge postaje zabilježile su povijesne rekorde, uključujući 42,7 C zabilježenih u Pretoriji i 38,9 C zabilježenih u Johannesburgu 7. siječnja. Na Tajlandu je 28. travnja zabilježen nacionalni rekord od 44,6 C. U Phalodiju je 19. svibnja zabilježen novi indijski rekord od 51,0 C. Rekordne ili gotovo rekordne temperature zabilježene su i u dijelovima Bliskog Istoka i sjeverne Afrike mnogo puta tijekom ljeta. Mitribah u Kuvajtu tako je 21. srpnja zabilježio 54,0 C, što će, nakon što se potvrdi standardnim WMO-ovim procedurama, biti najviša temperatura ikad zabilježena u Aziji. Sljedećeg dana u Basri u Iraku izmjereno je 53,9 C, a u Delhoranu u Iranu 53,0 C.

U gradu Fort McMurray u kanadskoj pokrajini Alberti u svibnju je izbio najrazorniji šumski požar u kanadskoj povijesti. U požaru je izgorjelo oko 590 000 hektara, što ga čini najskupljom prirodnom katastrofom u kanadskoj povijesti. Zbog požara je morao biti evakuiran čitav grad, a u njemu je izgorjelo 2 400 zgrada. šteta je dosegnula četiri milijarde kanadskih dolara (tri milijarde američkih dolara) osiguranih gubitaka i još nekoliko milijardi drugih gubitaka.

Velike suše pogodile su nekoliko dijelova svijeta. Većina ih je povezana s El Niñom koji je imao veliki utjecaj na oborine. Južna Afrika 2015. 2016. doživjela je drugu po redu najgoru kišnu sezonu. U većini ove regije razina oborine između svibnja i listopada obično je niska, a Svjetski program za hranu procijenio je da će 17 milijuna ljudi trebati pomoć tijekom mršave sezone prije sljedeće žetve početkom 2017.

Humanitarne posljedice

Godišnje i dugoročne promjene u klimatskom sustavu mogu pogoršati socijalni, humanitarni i okolišni pritisak. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, očekuje se da će migracije stanovništva porasti uslijed češćih i potencijalno snažnijih katastrofa povezanih s vremenom, konkurencije i sukoba oko sve manjih resursa, te podizanja razine mora koje će obalna područja i područja niske nadmorske visine učiniti nenastanjivima.

Prema podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, u 2015. godini raseljeno je novih 19,2 milijuna osoba uslijed opasnosti povezanih s vremenom, vodom i klimom i geofizičkih opasnosti u 113 zemalja. To je više nego dvostruko više od broja osoba raseljenih uslijed ratnih sukob i nasilja. Od toga je uslijed opasnosti povezanih s vodom raseljeno 14,7 milijuna osoba. Najveće apsolutne brojke zabilježene su u južnoj i istočnoj Aziji, no nijedna regija svijeta nije ostala pošteđena. Ekvivalenti podaci za 2016. još nisu dostupni.

Ekstremni vremenski i klimatski događaji pod utjecajem snažnog El Niña u 2015./2016. imali su znatan negativni utjecaj na poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu, ovi događaji utjecali su na više od 60 milijuna ljudi diljem svijeta.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.

public.wmo.int

Za više informacija molimo kontaktirati: Clare Nullis, SMO-ov službenik za odnose s medijima cnullis(at)wmo.int. Telefon +41797091397.

Napomene za urednike

Globalne temperaturne anomalije izračunavaju se pomoću tri globalne skupine podataka: HadCRUT4.4, koju zajednički izrađuju Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe i Odsjek za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom kraljevstvu; GISTEMP analize (verzija iz 2016.), koju izrađuje Goddardov institut za svemirske studije američke Nacionalne zrakoplovna i svemirske službe (NASA), (NASA GISS); te Spojeni skup podataka analize globalnih oceanskih i kopnenih površinskih temperatura (verzija 4.0) američkeNacionalne oceanografske i atmosferske službe (NOAA), koju izrađuju Nacionalni centri za informacije o okolišu (NCEI). WMO također koristi podatke iz ERA-Interim reanalize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.
Za predindustrijsko razdoblje postoje brojne definicije, a najčešće se koristi definicija koja ga određuje kao razdoblje od 1850. do 1899., te definicija koja ga određuje kao razdoblje od 1880. do 1899. Vrijednost od 1,2 C (do najbližeg 0,1 C) vrijedi za oba navedena razdoblja. Informacije o humanitarnim i okolišnim utjecajima potječu od Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodne organizacije za migracije, Svjetskog programa za hranu, Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda i UN-ova Programa za okoliš.


Izvor: Britanska meteorološka služba/Jedinica za klimatska istraživanja (CRU)