Više klimatskih rekorda oboreno u 2016. s globalnim utjecajima
Ekstremni i neobični trendovi nastavljaju se u 2017.

WMO, 21. 3. 2017. − Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da će 2016. godina ostati upisana u povijesti kao godina u kojoj je zabilježena rekordno visoka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina morskog leda, dok su se razina mora i temperatura oceana nastavili uzdizati nesmanjenim tempom. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i u 2017.

WMO je uoči Svjetskog meteorološkog dana, koji se obilježava 23. ožujka, izdala svoje godišnje izvješče o stanju globalne klime temeljeno na nekoliko međunarodnih skupina podataka koje neovisno održavaju globalni centri za analizu klime, te informacijama koje prilažu deseci nacionalnih hidrometeoroloških službi i istraživačkih instituta, članova WMO-a. Izjava stoga predstavlja mjerodavni referentni izvor. S obzirom na važnost društvenih i gospodarskih učinaka klimatskih promjena, ove godine WMO se prvi put udružila s drugim organizacijama Ujedinjenih naroda kako bi obuhvatila i informacije o tim učincima.

"Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0,06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu“, objasnio je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.

"Globalne prosječne površinske temperature mora također su bile najviše u povijesti mjerenja, globalne razine mora nastavile su se uzdizati, a površina arktičkog leda veći dio godine bila je dobrano ispod prosjeka", rekao je.

"Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji", rekao je g. Taalas.

Sve moćniji računalni alati i dostupnost dugoročnih klimatskih podataka omogućili su nam da danas uz pomoć atributivnih studija jasno pokažemo postojanje veza između klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem i mnogih slučajeva ekstremnih događaja s velikim utjecajem, posebno toplinskih valova, rekao je.

Svaka od 16 godina nakon 2001. bila je najmanje za 0,4 °C iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje 1961. − 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena. Globalne temperature i dalje odgovaraju trendu zatopljenja od 0,1 °C do 0,2 °C po desetljeću, stoji u izvješću Svjetske meteorološke organizacije.

Snažni El Niño 2015./2016. pojačao je zatopljavanje u 2016., pridružujući svoj utjecaj utjecaju dugoročnih klimatskih promjena prouzročenih emisijama stakleničkih plinova. Za godina obilježenih snažnim El Niñom, kao što su bile 1973., 1983. i 1998., temperature su obično za 0,1 °C do 0,2 °C toplije od uobičajenih razina. Temperature u 2016. odgovaraju tom obrascu.

Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña, a vrijednosti zabilježene početkom 2016. dosegnule su nove rekordne razine. Globalna površina morskog leda u studenom se smanjila na više od 4 milijuna četvornih kilometara ispod prosjeka, što je nezabilježena anomalija u tom mjesecu.

Vrlo visoke temperature oceana doprinijele su značajnom blijeđenju koralja. Odumiranje je zabilježeno u brojnim tropskim vodama, što ima značajan utjecaj na morske hranidbene lance, ekosustave i ribarstvo.

Razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnule su simboličnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm) u 2015., posljednjoj godini za koju su dostupni globalni podaci WMO-a. Zbog svoje dugotrajne prirode CO2 neće pasti ispod te razine još mnogo naraštaja.

Među ekstremnim događajima u 2016. koje treba spomenuti su i velike suše koje su prouzročile nesigurnost u opskrbi hranom za milijune ljudi u južnoj i istočnoj Africi i Srednjoj Americi. Uragan Matthew uzrokovao je mnogo patnje na Haitiju kao prva oluja kategorije 4 koja je pogodila kopno od 1963. Matthew je nanio velike ekonomske gubitke Sjedinjenim Američkim Državama, a istočnu i južnu Aziju pogodile su obilne kiše i poplave.

WMO već više od 20 godina izdaje godišnja izvješća o klimi i predstavlja ih na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime. Godišnje izjave nadopunjuju izvješća o procjeni koja svakih 6-7 godina izrađuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

Bit će predstavljena zemljama članicama UN-a i klimatskim stručnjacima na akcijskom događaju na vrhu na Agendi za klimatske promjene i održivi razvoj u New Yorku 23. ožujka (Svjetski meteorološki dan), kojem će domaćin biti predsjednik Glavne skupštine UN-a Peter Thomson.

"Stupanje na snagu Pariškog sporazuma u sklopu UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCC) 4. studenog 2016. predstavlja povijesni trenutak. Od ključne je važnosti da njegova implementacija postane stvarnost i da sporazum posluži globalnoj zajednici kao vodič u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova, promicanjem otpornosti na klimatske promjene i ugrađivanjem prilagodbe na klimatske promjene u nacionalne razvojne politike", rekao je g. Taalas.

"Kontinuirana ulaganja u klimatska istraživanja i opažanja od ključne su važnosti ako želimo da naša znanstvena znanja održe korak s brzim tempom klimatskih promjena", istaknuo je g. Taalas.

Ekstremni događaji nastavljaju se u 2017.

Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem ukazuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je prethodno izviješteno. Privremeni podaci također pokazuju da se stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila.

"Čak i bez snažnog El Niña u 2017. svjedočimo drugim značajnim promjenama diljem planeta koje postavljaju nove izazove pred naše razumijevanje klimatskog sustava. Nalazimo se u istinski neucrtanom teritoriju", rekao je direktor Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP) David Carlson.

Najmanje tri puta ove zime na Arktiku je zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala, pri čemu su snažne oluje s Atlantika donijele priljev toplog i vlažnog zraka. Uslijed toga, usred arktičke zime i razdoblja ponovnog smrzavanja morskog leda zabilježeni su dani kada su temperature zapravo bile bliže točki otapanja. Antarktički morski led također je za razliku od trenda zabilježenog prethodnih godina bio na rekordno niskim razinama.

Znanstvena istraživanja upućuju na zaključak da promjene na Arktiku i otapanje morskog leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije, utječući na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama (jetstream), brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.

Zbog toga je početkom 2017. u nekim dijelovima svijeta, uključujući Kanadu i velike dijelove SAD-a, bilo neuobičajeno toplo, dok su drugi, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature.

Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA) zabilježila je da je samo u SAD-u postavljeno ili izjednačeno 11 743 rekorda u visokim temperaturama. Dugotrajne i ekstremne vrućine u siječnju i veljači pogodile su Novi Južni Wales, južni Queensland, Južnu Australiju i sjevernu Viktoriju, gdje su zabilježeni brojni novi temperaturni rekordi.

Napomene urednicima

Globalne temperature u ovoj Izjavi dobivaju se uz pomoć srednje vrijednosti najnovijih verzija triju skupina podataka, GISTEMP, NOAAGlobalTemp i HadCRUT, koje održavaju Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA), Američka nacionalna zrakoplovna i svemirska administracija (NASA) i Centar Hadley Britanske nacionalne meteorološke službe u suradnji s Odsjekom za klimatološka istraživanja Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom kraljevstvu. Kombinirana skupina podataka seže unatrag do 1880. godine. Osim toga, u procjeni je korištena i ERA privremena ponovljena analiza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

Izjavom su također obuhvaćeni podaci o učincima klimatskih promjena koje su dostavili Svjetski program za hranu (WFP), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Program ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Međunarodni monetarni fond (IMF) i Centar za istraživanja epidemiologije katastrofa (CRED) Katoličkog sveučilišta u Louvainu u Belgiji.

Na konferenciji stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime u Marakešu 2016. Pomoćno tijelo za znanstvene i tehnološke savjete (SBSTA) pozdravilo je izvješće o globalnoj klimi 2011. − 2015. koje je predstavila SMO, kao i SMO-ov Bilten o stakleničkim plinovima. Ujedno je pozvalo Svjetsku meteorološku organizaciju da na sljedećim sastancima SBSTA-e redovito podnosi izvještaje o stanju globalne klime, kad to bude prikladno.

Ostali naglasci iz Izjave za 2016.
Globalne temperature

Zatopljivanje se u 2016. nastavilo gotovo u cijelom svijetu. Na velikoj većini svjetskih kopnenih površina temperature su bile iznad prosjeka 1961. − 1990. Jedine značajne iznimke bile su područje Južne Amerike oko središnje Argentine i dijelovi jugozapadne Australije.

Na raznim lokacijama visokih geografskih širina zabilježene su srednje godišnje temperature minimalno 3 °C više od prosjeka 1961. − 1990., naročito duž ruske obale, na Aljasci i i u krajnjoj sjeverozapadnoj Kanadi, te na otocima u Barentsovom i Norveškom moru. Srednja godišnja temperatura od -0,1 °C zabilježena u Zračnoj luci Svalbard u Norveškoj, u najsjevernijem dijelu arktičkog kruga, bila je za 6,5 °C viša od prosjeka 1961. − 1990. i za 1,6 °C viša od prethodnog rekorda.

Izvan arktičkog kruga, u 2016. je primjetnija konstantnost visokih temperatura diljem svijeta nego ekstremne temperature na pojedinačnim lokacijama.

Oceani

Prosječne globalne površinske temperature mora u 2016. bile su najviše u povijesti mjerenja. Anomalije su bile najizraženije u prvim mjesecima 2016.

Zabilježena je druga najviša količina topline u oceanu u povijesti mjerenja nakon 2015. Na sjevernoj zemljinoj polutki dosegnula je nove rekorde, dok je južna polutka bila hladnija.

Razine mora globalno su od početka 20. stoljeća porasle za 20 centimetara, većinom uslijed termalne ekspanzije oceana i topljenja ledenjaka i ledenih kapa. Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña 2015./2016., uzdignuvši se za oko 15 milimetara od studenog 2014. i dosegnuvši novu rekordnu razinu u veljači 2016. To je dobrano iznad trenda od između 3 i 3,5 milimetara godišnje nakon 1993. Razine mora ostale su relativno stabilne između veljače i kolovoza kako je oslabio utjecaj El Niña. U vrijeme nastanka izvješća još nisu bili dostupni konačni podaci o razini mora za 2016.

Arktički morski led

Sezonski maksimum od 14,52 milijuna četvornih kilometara, zabilježen 24. ožujka, bio je najniži u povijesti satelitskog mjerenja od 1979. do 2016. Jesensko ponovno smrzavanje u 2016. odvijalo se iznimno sporo, a površina leda se nekoliko dana sredinom studenog čak i smanjila.

Oborine

Veći dio sjeverne Afrike početkom godine pogodila je velika suša. Drugu godinu za redom, razina oborina u 2015./2016. na velikom području bila je od 20 % do 60 % niža od prosjeka za godišnju kišnu sezonu (od listopada do travnja). Svjetski program za hranu procjenjuje da će 18,2 milijuna ljudi trebati hitnu pomoć do početka 2017.

Preliminarni podaci pokazuju da je 2016. bila najsušnija godina u povijesti u Amazonskom bazenu, a velike suše zabilježene su i u sjeveroistočnom Brazilu. El Niño je uzrokovao suše i drugdje u Srednjoj Americi i sjevernoj Južnoj Americi.

U bazenu rijeke Yangtze u Kini sveukupno gledano zabilježena je najveća sezona poplava od 1999., a na nekima od pritoka zabilježene su rekordno visoke razine poplava. U cijeloj Kini u prosjeku 2016. bila je godina s najviše oborina u povijesti mjerenja. Nacionalna srednja razina oborina od 730 mm za 16 % je viša od dugoročnog prosjeka.

Toplinski valovi

Godina je započela ekstremnim toplinski valom u sjevernoj Africi u prvom tjednu siječnja. U Pretoriji je 7. siječnja izmjerena temperatura od 42,7 °C, a u Johannesburgu od 38,9 °C. Obje temperature su za 3 °C ili više iznad najviših rekorda ikad izmjerenih na tim lokacijama.

Ekstremne vrućine također su pogodile istočnu i jugoistočnu Aziju u travnju i svibnju prije početka ljetnih monsuna. Jugoistočna Azija ozbiljno je pogođena u travnju. U Mae Hong Sonu na Tajlandu 28. travnja izmjeren je nacionalni rekord od 44,6 °C, a u Phalodiju je 19. svibnja izmjereno 51,0 °C, najviša temperatura u Indiji u povijesti mjerenja.

Rekordne ili gotovo rekordne temperature zabilježene su u dijelovima Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Najviša izmjerena temperatura je 54,0 °C u Mitribahu u Kuvajtu 21. srpnja, što će nakon potvrde biti novi najviši temperaturni rekord za Aziju. Među ekstremno visokim temperaturama ističu se i 53,0 °C u Basri u Iraku i 53,0 °C u Delhoranu u Islamskoj republici Iran (nacionalni rekord). Obje temperature izmjerene su 22. srpnja. Znatne visoke temperature također su zabilježene u Maroku, Tunisu, Libiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Toplinski val pogodio je i mnoge dijelove zapadne i srednje Europe neobično kasno u sezoni, u prvoj polovici rujna. U Cordobi u južnoj španjolskoj 6. rujna izmjereno je 45,4 °C.

Svjetska meteorološka organizacija je mjerodavni glas sustava
Ujedinjenih naroda o vremenu, klimi i vodi.
Web-stranica WMO-a: public.wmo.int

Za više informacija molimo kontaktirati: Clare Nullis, službenik za odnose s medijima, komunikacije i javne poslove, tel. +41 22 730 8478 ili +41 79 709 13 97 (mobitel), e mail: cnullis(at)wmo.int.