Ivan Stožir − prvi grički motritelj

DHMZ, 12. 4. 2016. - Cijenjen i uvijek predan svome poslu, poznati meteorolog Ivan Stožir, rođen je na današnji dan 1834. godine. Na Nižoj, kasnije Velikoj realki, na Griču u Zagrebu bio je profesor fizike, kemije i matematike, te mu je ravnatelj Josip Torbar povjerio mjerenja na novoosnovanoj meteorološkoj postaji koja je postavljena pri fizikalnom kabinetu.

Ivan Stožir je 30 godina vodio brigu o meteorološkoj postaji Zagreb − Grič i razvio je do opservatorija. Brinuo se o instrumentima, obrađivao podatke, vodio administraciju i publicirao podatke motrenja. U mjerenjima su mu pomagali učenici završnog razreda. Vršio je mjerenja i opažanja svaki dan u tri termina (u 7, 14 i 21 sat) i sve prikupljene podatke slao u Središnji meteorološki ured u Beču. Zaslužan je za postavljanje meteorološkog stupa na Zrinjevcu u Zagrebu (1884.), kao i za osnutak meteoroloških postaja na Medvednici, u Petrinji i Glini.

Osim meteoroloških želio je pokrenuti i astronomska mjerenja na postaji pa je u tu svrhu nabavio teleskop sa spektroskopom. Također, Stožir je proveo prva mjerenja dnevnih koncentracija prizemnog ozona čiji su podaci objavljivani u godišnjacima tadašnjeg opservatorija. Uoči povećane seizmičnosti u Zagrebu krajem sedamdesetih godina 19. stoljeća Stožir je počeo bilježiti i proučavati potrese te je konstruirao seizmoskop kojim je iza velikog zagrebačkog potresa 1880. godine, zabilježio nekoliko naknadnih potresa koji su pogodili grad. Svoj rad je i dokumentirao. Vrlo brzo po osnutku postaje (1862.) napisao je stručni rad Meteorologička motrenja na ovdašnjoj realki. Preveo je i priredio više hrvatskih izdanja udžbenika iz fizike te objavio još 14 radova, a angažirao se i oko prijevoda meteorološkog nazivlja na hrvatski jezik.

Zaslužan je, između ostalog, i za uvođenje oglašavanja podneva u Zagrebu pucnjem iz gričkog topa od Nove godinu 1877. postavljenog na prozor meteorološkog opservatorija. Ni prva primjena električne rasvjete u Hrvatskoj nije prošla bez Stožira. Bilo je to 19. 3. 1873. u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, kada je za predstavu Margareta kojom je ravnao Ivan pl. Zajc, Stožir pripremio električnu rasvjetu. četiri godine kasnije demonstrirao je i prvu javnu rasvjetu u Hrvatskoj kada je u Zagrebu montirao lučnu svjetiljku koja se napajala iz galvanskih baterija i svijetlila nekoliko sati, što je za građane bio nevjerojatan prizor.

Iz političkih razloga Stožir je rano umirovljen, već 1891. u 58. godini života, sljedećih 30 godina o postaji na Griču je s jednakom voljom i žarom nastavio skrbiti veliki Andrija Mohorovičić.

Stožir je umro 12. 2. 1908. u Zagrebu. Bio je svestrana i napredna osoba te izumitelj koji je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag i dao značajan doprinos u svim područjima kojima se bavio.